pixabay

SVAKE GODINE TISUĆE NOVIH SLUČAJEVA: Hrvatska u samom vrhu smrti uzrokovanih ovom zloćudnom bolešću

Autor: Dnevno

Rak debelog crijeva najčešći je oblik raka u Hrvatskoj, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Hrvatska je po smrtnosti od njega na visokom 4. mjestu u svijetu.

Svake godine registrira se oko 3500 novih slučajeva raka debelog crijeva. On je češći i od raka pluća i od raka dojke. Ima nisko petogodišnje preživljenje od oko 50%, više od raka pluća (10%), ali značajno manje od raka dojke (80%).

Kada se gleda po spolovima, kod muškaraca su najčešći rak prostate, zatim pluća pa debelog crijeva. Kod žena su najčešći rak dojke, debelog crijeva i pluća. Kada se gledaju oba spola zajedno, rak debelog crijeva izbija na čelo kao najčešći, s 3659 novih slučajeva prema zadnjem izvještaju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, piše Index.

Rak pluća u padu, debelog crijeva u porastu

Zanimljivo je da je u Hrvatskoj incidencija i smrtnost od raka pluća kod muškaraca zadnjih 15-ak godina u padu. Taj je rak kod muškaraca u padu oko 1% godišnje. No s druge strane, kod žena bilježi značajan porast od gotovo 3%, i po incidenciji (novim slučajevima), i po smrtnosti (smrti na 100.000 stanovnika), korigiranoj za promjene dobne strukture stanovništva.

Dr. sc. Mario Šekerija, voditelj Registra za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, kazao je za Index da je prema zadnjem izvješću iz 2017. u Hrvatskoj novodijagnosticirano preko 1000 slučajeva raka pluća kod žena.

“Razlike u trendovima raka pluća po spolu mogu se objasniti time da se s jedne strane smanjuje broj muškaraca koji puše, a povećava broj žena koje puše. Ukupno gledano taj rak po incidenciji neznatno pada, a po mortalitetu stagnira, ni ne raste niti pada”, kaže Šekerija. Razlike po spolovima, međutim, iznimno su značajne, a slični zabrinjavajući trendovi kod žena vidljivi su i u mnogim drugim razvijenim zemljama.

No podaci HZJZ-a pokazuju da incidencija raka debelog crijeva od 2001. postojano raste, i to stopom od 1% godišnje kod oba spola. Pritom mortalitet kod muškaraca raste 1%, a kod žena 0,5%.

Smrtnost po regijama

Najnižu smrtnost od raka (kao stopu umrlih od raka na 100.000 stanovnika) bilježimo u županijama jadranske Hrvatske, zatim istočne Hrvatske, dok je, naročito kod muškaraca stopa smrtnosti od raka najviša u županijama sjeverne i središnje Hrvatske. Kod žena je situacija slična, uz nešto manju dominaciju sjeverne Hrvatske.

“Međutim, treba uzeti u obzir da jadranske županije često imaju i nižu ukupnu smrtnost; smrtnost od raka je, naravno, samo dio ukupne smrtnosti. Na primjer, u Splitsko-dalmatinskoj županiji imamo izrazito visok udio raka kao osnovnog uzroka smrti među muškarcima, s preko 30%, među najvišim u Hrvatskoj, iako su same stope smrtnosti od raka među nižima u Hrvatskoj. Drugim riječima, Splitsko-dalmatinska županija ima generalno jednu od najmanjih smrtnosti od raka u Hrvatskoj za muškarce. No budući da je ukupna smrtnost u toj županiji niža u odnosu na druge dijelove Hrvatske, odnosno budući da stanovnici Dalmacije u prosjeku imaju više očekivano trajanje života, ta manja smrtnost od raka čini veliki udio raka u ukupnoj smrtnosti od preko 30%“, tumači Šekerija.

Slični obrasci prisutni su i za druga sijela raka.

Brojevi oboljelih i umrlih od raka ne padaju jer sve dulje živimo

Maligne bolesti drugi su najčešći uzrok smrti (odmah iza srčano-žilnih bolesti), odgovorne su za 27% svih smrti u Hrvatskoj u 2018. godini. Kod osoba mlađih od 65 godina najčešći su uzrok smrti te uzrokuju preko 40% svih smrti u toj dobi. U Hrvatskoj je prema posljednjim dostupnim podacima u 2018. godini od invazivnog raka (ne uključujući ne-melanomski rak kože) umrlo ukupno 13.809 osoba, (stopa 337,8/100.000), od čega 8049 muškaraca (stopa 407,5/100.000) i 5760 žena (stopa 272,6/100.000). Od svih vrsta raka, uključujući i tumore granične zloćudnosti, benigne tumore i ne-melanomske karcinome kože, umrlo je 14.210 osoba, 27% svih umrlih u Hrvatskoj te godine.

Najčešći maligni uzroci smrti kod muškaraca bili su rak pluća (2097 umrlih), debelog i završnog crijeva (1321) te rak prostate (772), a kod žena rak debelog i završnog crijeva (919), rak pluća (860) te rak dojke (789). Udio osoba kod kojih je zloćudna bolest bila osnovni uzrok smrti u stalnom je porastu, od oko 20% umrlih (od ukupnog broja umrlih) sredinom 90-ih do preko 25% u zadnjih 10 godina.

3700 ljudi je umrlo od raka do navršene 65. godine (2278 muškaraca, 1422 žene) što čini preko 40% svih umrlih u toj dobi (umrlo ukupno 9126 osoba) i čini rak daleko najvažnijim uzrokom smrti u toj dobnoj skupini (kardiovaskularne bolesti su 25%, a ozljede/nesreće 12%).

Šekerija ističe da sam broj umrlih od raka, kao i broj oboljelih, ne pada gotovo ni u jednoj europskoj državi.

“Najvećim dijelom to je zbog sve starije populacije, tako da je pri procjeni mortaliteta potrebno standardizirati za dob, odnosno ukloniti utjecaj dobi“, kaže Šekerija.

Smrtnost od raka u Hrvatskoj pada

Kako pokazuje ugledni američki časopis JAMA, u Hrvatskoj su i incidencija i smrtnost od raka u padu. Uglavnom je to rezultat činjenice da kao nacija sve dulje živimo. No kada se uspoređujemo s drugim zemljama, slika nije tako svijetla – drugi bilježe brži pad pa smo mi komparativno lošiji, prenosi Index.

ALARMANTNO Ovo je najčešći karcinom u Hrvata, a najviše se ignorira!

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.