Shutterstock

Nećete vjerovati koja domaća namirnica ima malo kalorija, a liječi zatvor i gastritis

Autor: Z.G./Dnevno.hr

Kukuruz je ikona američke kulture koja je opisana u tradicionalnim mitologijama Maya, Azteka i Inka. Smatra se da potječe iz Meksika ili središnje Amerike, a sezonska je namirnica koju su konzumirale najranije civilizacije,  piše Zdrava krava.

Dokazi o pripremi jela od kukuruza sežu u daleku povijest, čak do prije 7 000 godina. Indijanci su izrazito štovali ovu biljku, budući da im je služila kao hrana, sklonište, dekoracija, pa čak i kao gorivo. Kukuruz je danas vrlo rasprostranjena namirnica. Konzumira se kao povrće ili se melje u brašno od kojeg se radi ukusan kukuruzni kruh. Palenta, tradicionalno jelo na bazi kukuruza, dio je starih mediteranskih jelovnika, a svoje mjesto nalazi i danas kao dodatak ribljim i mesnim specijalitetima.

Kukuruzne pahuljice ili cornflakes s dodatkom mlijeka ili jogurta sve su popularniji obrok, a posebice su omiljena hrana za doručak. Dobivaju se kuhanjem i mljevenjem kukuruznog zrna, nakon čega se zapeku da dobiju poznatu žuto – smećkastu boju i postanu hrskave.

Bogatstvo nutrijenata

Kukuruz je nutritivno vrijedna namirnica koja pritom ne opterećuje organizam suvišnim kalorijama budući da jedan klip  prosječne veličine sadrži 80 do 100 kcal.


Svjež i sladak, kukuruz je bogat ugljikohidratima i siromašan mastima te stoga predstavlja izvor brzo raspoložive energije. Masti koje prevladavaju u kukuruzu su višestruko i jednostruko nezasićene. Zrno kukuruza sastoji se od ovojnice, endosperma i klice. Stanice ovojnice sadrže pigmente koji određuju boju kukuruza koja varira od crne preko žute do potpuno bijele. Bijeli kukuruz ne sadrži beta-karoten, dok ga žuti sadrži te tako doprinosi podmirenju potreba za vitaminom A. Kukuruzu nedostaju dvije esencijalne aminokiseline – lizin i triptofan.

Upravo zbog toga dobro ga je u prehrani kombinirati s mahunarkama jer se tako najbolje zadovoljavaju potrebe za bjelančevinama. Kukuruz je vrlo dobar izvor tiamina (vitamina B1) te je dobar izvor mnogih drugih vitamina i minerala, uključujući vitamin B5, folnu kiselinu, niacin, vitamin C, fosfor, kalij i magnezij. Bogatstvo prehrambenih vlakana čini ovu namirnicu posebno vrijednom.

Vlakna za želudac i crijeva

Prehrana bogata prehrambenim vlaknima pokazala se vrlo učinkovitom u snižavanju povišene razine kolesterola i prevenciji karcinoma kolona. Vrsta prehrambenih vlakana koja se nalazi u kukuruzu djeluje povoljno na razinu šećera u krvi, pa stoga kukuruz predstavlja dobar izvor energije za osobe s inzulinskom rezistencijom te za dijabetičare.

Još od davnina je poznato da hrana koja sadrži obilje škroba, poput riže, krumpira, kukuruza i pšenice pomaže kod probavnih tegoba, poglavito kod proljeva. Novije znanstvene studije potvrdile su postavke iz vremena naših baka. Naime, kukuruz sadrži posebnu vrstu vlakana prebiotičkog djelovanja koja se nazivaju izomalto-oligosaharidi. Novo istraživanje objavljeno prije nekoliko mjeseci u znanstvenom časopisu “Nutrition” pokazalo je da ta vrsta vlakana može poboljšati rad crijeva u starijih osoba koje imaju problema sa zatvorom.

U tom istraživanju tajvanskih znanstvenika, dnevna doza od 10 grama izomalto-oligosaharida kroz razdoblje od 8 tjedana dovela je do značajnog porasta ”dobrih” bakterija u crijevima, smanjenja broja ”loših”,  dvostrukog broja tjednih spontanih stolica te normalizacije vrijednosti kolesterola i lipoporoteina u krvi.

Osim što dokazano koristi kod zatvora, kukuruz i njegove prerađevine idealne su namirnice za ublažavanje proljeva jer utječu na normaliziranje probave. Uz povoljno djelovanje na tegobe u donjem dijelu probavnog sustava, kukuruz može biti koristan i za tegobe u gornjem dijelu probavnog sustava – točnije za želučane tegobe.

Naime, istraživanja su pokazala da kukuruz u malim količinama može neutralizirati želučanu kiselinu te se stoga preporučuje osobama koje boluju od gastritisa i ulkusne bolesti.

Snažan antioksidans

Kukuruz, kao namirnica bogata antioksidansima, folnom kiselinom, inhibitorima proteaze te brojnim fitokemikalijama, može se razmatrati kao borac protiv karcinoma i virusa, te stoga treba dobiti svoje mjesto na jelovniku suvremenog čovjeka.

Uvriježeno je mišljenje da je svježe voće i povrće zdravije od njihovih procesiranih ekvivalenata, međutim, američki znanstvenici dokazali su da to nije baš uvijek tako.

Termičkom obradom kukuruza dolazi do povećanja antioksidativne moći, uslijed oslobađanja molekula s antioksidativnom aktivnošću. Znanstvenici su otkrili i što se događa na molekularnoj razini; kuhanjem se oslobađa fenolna komponenta poznata kao ferulična kiselina.

Ferulična kiselina je fitokemikalija koju nalazimo u ograničenom broju voća i povrća, a u kukuruzu se nalazi u jako visokoj koncentraciji.

Odlikuje se snažnom antioksidativnom aktivnošću, te joj se zato pripisuju antikarcinogena svojstva.

Autor:Z.G./Dnevno.hr
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.