Foto: Pixabay

DONOSIMO ODGOVOR NA VJEČNO PITANJE: Što ljudi koji imaju visoki krvni tlak ne smiju nikako raditi?

Autor:

Povišeni krvni tlak odnosno hipertenzija je jedna od najčešćih bolesti čovječanstva. Stoga ne čudi da postoji i Svjetski dan hipertenzije. Svake godine se obilježava u mjesecu svibnju pa je to ujedno i prilika za podsjećanje ljudi o važnosti redovite kontrole zdravstvenog stanja svih onih koji se bore s ovom podmuklom bolešću.

Liječnici upozoravaju kako je povišeni krvni tlak jedan od vodećih tihih ubojica modernog doba i danas se smatra jednim od najznačajnijih pojedinačnih rizičnih čimbenika za srčano-žilne bolesti, koje su odgovorne za polovicu smrtnih ishoda odraslih osoba u razvijenom svijetu.

Kako bismo vam pomogli u razumijevanju ovog problema, donosimo razgovor s dr. Božidarom Perićem, specijalistom interne medicine, Poliklinika Perić-Staničić.

Zašto hipertenziju odnosno povišeni krvni tlak zovu i tihom podmuklom bolešću?

Dr. Perić: Povišeni krvni tlak jedan je od vodećih tihih ubojica modernog doba i danas se smatra jednim od najznačajnijih pojedinačnih rizičnih čimbenika za srčano-žilne bolesti, koje su odgovorne za polovicu smrtnih ishoda odraslih osoba u razvijenom svijetu. Zbog postupnog i podmuklog javljanja, kao i višegodišnjeg tijeka bez simptoma, u dosta slučajeva se kasno prepozna i s liječenjem se započne kada nastupe komplikacije poput srčanog i moždanog udara.

Koja je tema ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana hipertenzije i zašto?

Dr. Perić: Tema ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana hipertenzije je „mjerite krvni tlak, držite ga pod kontrolom i živite dulje“. Obilježavanje Svjetskog dana hipertenzije, kao i mnogih drugih kroničnih nezaraznih bolesti ili je odgođeno ili se obilježava u virtualnom okruženju. Razlozi odgoda su Vam dobro poznati. Trenutna epidemiološka situacija zbog korona virusa stavila je u drugi plan sve ostale bolesti. Osobno smatram da druge bolesti ne smiju biti na čekanju, stoga i obilježavanje Svjetskog dana hipertenzije, ne bi smjelo proći nezapaženo s glavnim ciljem podizanja svijesti o potrebi za kontrolom krvnog tlaka.

Kako ljudi mogu prepoznati da imaju hipertenziju?

Dr. Perić: U velikoj većini hipertenzija to neće biti lako u ranijim fazama bolesti. Kod već uznapredovalije hipertenzije kada tjelesni obrambeni kapaciteti pokažu znakove popuštanja, osobe s hipertenzijom će se žaliti na pritisak u glavi, u zatiljnom dijelu vrata, žalit će se na glavobolju, može se javiti ubrzan i nepravilan rad srca.

Neobični načini koji će vam pomoći sniziti krvni tlak

Koji sve oblici hipertenzije postoje i koji je najopasniji?

Dr. Perić: Hipertenziju dijelimo na primarnu ili esencijalnu hipertenziju, koja pogađa preko 90% svjetske populacije, a preostalih 10% su sekundarne hipertenzije. Jasan uzrok esencijalne hipertenzije još nije jasno definiran, makar se uzročno povezuje s prekomjernim unosom soli, prekomjernom tjelesnom težinom i pretilosti, kao i ubrzanim tijekom ateroskleroze. Ovaj oblik više pogađa srednju i stariju životnu dob. Sekundarni tip hipertenzije pogađa češće mlađe dobne skupine, a u podlozi mu je jasno definiran patološki supstrat, poput neke endokrinološke bolesti u kojima kora ili srž nadbubrežnih žlijezda pokazuju prekomjernu hormonalnu aktivnost ili poremećaj krvnih žila opskrbnog područja bubrega je među češćim uzrocima hipertenzije u mlađih osoba. Teško je jednoznačno odrediti najopasniji oblik hipertenzije, ali ako gledamo s epidemiološkog i javnozdravstvenog stajališta, esencijalna hipertenzija predstavlja možda i najveću opasnost zbog svoje masovnosti, kao i zbog činjenice da mnoge osobe ni ne znaju da imaju povišeni krvni tlak i ne počnu pravovremeno s liječenjem.

Kažu da je to globalna epidemija i vodeći čimbenik rizika za smrtnost i invaliditet u svijetu. Možete li nam dati neke podatke o smrtnosti od hipertenzije u Hrvatskoj i svijetu?

Dr. Perić: Svjetski podaci o smrtnosti od hipertenzije procjenjuju se na nekih 18% svih smrtnih ishoda uopće, a govorimo o brojkama radi se o preko 9 milijuna smrtnih ishoda povezanih izravno s povišenim krvnim tlakom. Gledajući spomenuti parametar, u Hrvatskog su podaci o smrtnosti slični. Moram dodatno naglasiti da su spomenute brojke puno manje od onoga što nam arterijska hipertenzija donosi. Radi se o najznačajnijem rizičnom čimbeniku za bolesti srca i krvnih žila, što izravno utječe na smrtnost i invaliditet u svijetu, ali tu često ne ističemo donekle nevidljive nepovoljne učinke hipertenzije u drugim bolestima i stanjima gdje je visoki tlak jedna od kroničnih bolesti ili komorbiditeta. Kao vrlo jednostavan primjer ću navesti da osoba koja planira rutinski operativni zahvat je pod značajno većim rizikom lošijeg ishoda liječenja i pojave mogućih komplikacija ukoliko nema reguliran krvni tlak.

Kako dolazi do povišenog krvnog tlaka – što ljudi rade krivo da obole od toga?

Dr. Perić: Esencijalna hipertenzija nema jasno definiranog uzroka, ali njezin nastanak i kronicitet se povezuje s ubrzanim tijekom atereoskleroze ili ovapnjenja krvnih žila, što je opet u izravnoj povezanosti s prekomjernim unosom soli, kao i prekomjernom tjelesnom težinom. Loše prehrambene navike, manjak tjelesne aktivnosti i prekomjerni unos soli među vodećim su lošim navikama šire populacije koje će nam „donijeti“ povišeni krvni tlak. Sekundarnim hipertenzijama uzrok znamo i kada se on utvrdi, liječenjem osnovne bolesti u pravilu se liječi i hipertenzija.

Koji je najbolji način da se hipertenzija drži pod kontrolom?

Dr. Perić: Određene promjene u životu moramo napraviti. Prvo, po pitanju nedostatnog kretanja potrebno je provoditi barem pola sata bilo kakve tjelesne aktivnosti po vlastitom izboru. Osim zdrave i uravnotežene prehrane, bitno je kontrolirati unos soli i izbjegavati dosoljavanje. Loša strana esencijalne hipertenzije, osim posljedica do kojih dovodi, je da se ona ne može izliječiti, ali kombiniranim učinkom promjena životnih navika i uz antihipertenzivne lijekove se itetako može držati pod dobrom kontrolom.

Koje su opasnosti po čovjeka ukoliko na vrijeme ne sazna da ima visok krvni tlak?

Dr. Perić: Višegodišnja neregulirana hipertenzija vodi oštećenju više ciljanih organa, poput srca, krvnih žila, bubrega, mozga. Posljedice nastaju u vidu komplikacija poput srčanog udara, moždanog udara, periferne arterijske bolesti s prijetećim amputacijama ekstremiteta, zatim kronična bubrežna bolesti. Navedene bolesti čine preko 50% svih uzroka smrtnih ishoda i invaliditeta na svjetskoj razini.

Dr. Božidar Perić (Foto: Poliklinika Perić-Staničić)

Je li dovoljno samo piti terapiju koju pacijent dobije od liječnika ili je potrebno promijeniti i neke životne navike?

Dr. Perić: Lijekovi sami po sebi neće puno donijeti promjena na bolje, ukoliko svaki pojedinac ne počne s promjenama životnih navika, kao i prehrambenih navika.

Postoji li neko zlatno pravilo da se ne oboli od hipertenzije?

Dr. Perić: Kad bih Vam otkrio zlatno pravilo ili recept koji će spriječiti obolijevanje od hipertenzije, morali biste me nominirati za Nobelovu nagradu. Ali ono što će svakako biti od značajne pomoći je dovoljna tjelesna aktivnost, kontrola tjelesne težine i ograničenje unosa soli.

Što ljudi koji imaju visok krvni tlak ne smiju nikako raditi?

Dr. Perić: Prije svega ne bi smjeli ignorirati svoje stanje po principu „nije mi ništa“. Hipertenzija u ranijim fazama razvoja ne dovodi do boli ili bolnih sindroma, što je podosta otežavajuća okolnost u motivaciji bolesnika da započnu s liječenjem. Po pitanju profesionalnog konteksta, dobro regulirana hipertenzija nema posebnih ograničenja u bavljenju određenom profesijom.

Kojim se sportom smiju baviti?

Dr. Perić: Bavljenje sportom je pitanje vlastitog afiniteta, bilo da govorimo o profesionalnom ili rekreativnom sportu. Općenito bavljenje sportom je jedna vrlo poželjna aktivnost koja povoljno djeluje na naš srčano-žilni sustav. Ukoliko je krvni tlak dobro reguliran, ne vidim neke specifične sportske aktivnosti koja se ne bi smjela provoditi. U slučaju da je hipertenzija izvan svake kontrole, sama ta činjenica svakog pojedinca drži u „minskom polju“, bez obzira o kojem se sportu radi.

Može li se hipertenzija naslijediti?

Dr. Perić: Arterijska hipertenzija se ne nasljeđuje po klasičnim i uvriježenim obrascima nasljeđivanja, no postoji određena genetska predispozicija koja u kombinaciji s okolišnim čimbenicima rizika, dovode do ranije ili kasnije pojave arterijske hipertenzije.

Dolaze vrući ljetni dani. Što savjetujete oboljelima od hipertenzije – kako se trebaju čuvati?

Dr. Perić: Vrući ljetni dani nose dodatne rizike za kronične bolesnike, tako i za hipertoničare. Tijekom dana unosite dovoljno tekućine, izbjegavajte boravak na suncu i vrućini između 10 i 17 sati, redovito provodite samokontrolu krvnog tlaka i uzimajte preporučenu kroničnu terapiju.

Koliko je koronavirus opasan za ovu kategoriju bolesnika? Što im savjetujete?

Dr. Perić: Iz same činjenice s čime je sve povezana hipertenzija, a spomenuo sam u ranijim odgovorima, povišen krvni tlak predstavlja značajan komorbiditet koji nosi dodatne rizike u infekciji korona virusom, prvenstveno u manifestaciji teže kliničke slike, koja zahtijeva respiratornu potporu, a ostali rizici infekciji korona virusom ovise o općem stanju bolesnika do trenutka zaražavanja, dobi i drugim poznatim i nepoznatim rizičnim čimbenicima. Što se preporuka općenito tiče, osim socijalne distance i drugih preporuka nadležnih tijela, ja bih dodatno naglasio i potrebu redovitog uzimanja kronične terapije i redovite kontrole zbog drugih kroničnih nezaraznih bolesti i stanja, koja ne bi smjela biti na čekanju.

PRIRODNIM PUTEM PROTIV VISOKOG KRVNOG TLAKA: Isprobajte ove trikove!

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.