Scott Air Force Base

DOKTOR SAVJETUJE: Važnija kondicija, nego kazaljka na vagi!

Autor: dr. Ivo BELAN / 7Dnevno / 9. ožujka 2018.

Sve dok ste u dobroj kondiciji, pa makar imali 10 ili 15 kilograma viška, ne izlažete se povećanom riziku smrtnosti. Međutim, ako ne vježbate redovito - a takvih je gotovo dvije trećine - biti vitak nije preveliko jamstvo za zdravlje.

Prekomjerna tjelesna težina jedna je od najvećih prijetnji zdravlju i danas postaje sve većim problemom. Neki već govore o epidemiji debljine. Sve donedavno govorilo se kako je bolje, ako se želite lakše boriti protiv srčanih bolesti, moždanog udara, povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti, pa čak i nekih vrsta raka, da nemate previše kilograma. Međutim, novija istraživanja u vezi s prekomjernom tjelesnom težinom i ukupnim zdravljem došla su do nekih novih zaključaka.

Tako je opsežno ispitivanje provedeno na više od 20.000 muškaraca potvrdilo  da debeli ljudi imaju veću vjerojatnost da će oboljeti i umrijeti ranije, nego oni s normalnom težinom. Međutim, kad se u tu studiju uključio još jedan faktor – fizička kondicija – onda je utvrđeno da su debeli ljudi u dobroj kondiciji živjeli isto toliko dugo kao i oni mršaviji u dobroj kondiciji.

Treninzi mogu pomoći

Također, mršaviji muškarci koji su bili bez kondicije, imali su gotovo triput veću vjerojatnost da će umrijeti mladi, nego debeli muškarci fizički u dobroj kondiciji. To znači da se, sve dok ste u dobroj kondiciji, pa makar imali 10 ili 15 kilograma viška, ne izlažete povećanom riziku smrtnosti. Međutim, ako ne vježbate redovito – a takvih je gotovo dvije trećine – biti vitak nije preveliko jamstvo za vaše zdravlje.

Većina dosadašnjih studija o vezi debljine i lošeg zdravstvenog stanja, nisu uzimale u obzir razinu fizičke kondicije ispitanika, što je vodilo do pogrešnih rezultata. Mjerenje sposobnosti na pokretnom sagu (ergometrija), a ne kazaljka na vagi, daje liječniku pravi uvid u zdravstvenu situaciju osobe.

Premda je višak tjelesne težine povezan s koronarnom srčanom bolešću, visokim krvnim tlakom, dijabetesom i rakom debelog crijeva, to su upravo problemi kod kojih redoviti treninzi bilo koje aerobne aktivnosti, mogu pomoći u njihovom sprječavanju.

Debljina i neaktivnost

Razumljivo, fizička aktivnost iznimno je važna, međutim, ne može se ići u krajnost i kazati da je ona sve, a da tjelesna težina ne znači ništa. Debljina i neaktivnost često su blisko povezani. Novije studije su pokazale da je smanjenje prekomjerne težine dovelo i do smanjenog rizika smrtnosti.

Ako je glavni cilj vaše tjelovježbe da možete ući u manji konfekcijski broj haljine, hlača ili sakoa, onda se pripremate za uspjeh. Ali, ako vježbate kako biste poboljšali kvalitetu svojeg života i postigli tjelesnu kondiciju, osjetit ćete sasvim sigurno da ste zadovoljni sa sobom. Bolje je biti deblja, a fizički aktivna osoba, nego mršava koja nije u formi.

Činjenica koju većina stručnjaka ne osporava, glasi: mršav ili debeo – svatko tko vježba, postaje zdraviji.

Autor:dr. Ivo BELAN / 7Dnevno / 9. ožujka 2018.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.