TREBA LI NAM UOPĆE CJEPIVO? Primarijus Ropac otkriva zamku u koju su mnogi upali!

Autor: Dnevno

Profesor.dr.sc.prim. Darko Ropac, vanjski suradnik na Odjelu za sestrinstvo pri Hrvatskom katoličkom sveučilištu napisao je tekst u kojem objašnjava kako je epidemija koronavirusa stavila na kušnju stavove onih koji se protive cijepljenju djece, vakcinoskeptika, antivaksera i tako dalje. Pored toga, upozorio je na to da kao društvo zanemarujemo važnu ulogu cjepiva pritom uzimajući primjer cjepiva za gripu kojeg se malo tko uopće sjeti. U svom tekstu upozorio je logičke propuste onih koji se protive cjepivu.

Kad za nekoliko godina budemo imali na raspolaganju efikasno cjepivo protiv koronavirusa i donesemo strategiju zaštite najugroženijih, siguran sam da ćemo se početi ponašati kao i prema drugim cjepivima čiji značaj sustavno zanemarujemo, piše profesor za HKS.

Sve donedavno u medijskome prostoru i na društvenim mrežama vodile su se žustre rasprave o tome treba li cijepiti djecu ili je to stvar prošlosti, odnosno teška stručna zabluda. Javili su se mnogi, čak i poznate osobe, koji su negirali značaj cijepljenja u zaštiti od neke zarazne bolesti. Isticali su negativne aspekte cijepljenja s mogućom pojavom postvakcinalnih komplikacija koje su, kako su pritom tvrdili, u nesrazmjeru s vrlo malom realnom opasnošću da netko oboli od određene bolesti. Pritom su negirali značaj cijepljenja u suzbijanju bolesti i smanjenju njene učestalosti te mogućih komplikacija bolesti. S obzirom da su raspravljali o bolestima kojih gotovo da više nema u populaciji, pri tome ne prihvaćajući činjenicu da je to rezultat uspješne procijepljenosti osjetljivih, bilo ih je teško uvjeriti u daljnju potrebu cijepljenja i izlaganja djece relativnom riziku od neke reakcije na to cjepivo. Nikakva stručna tumačenja o tome da određene bolesti nema više među nama upravo zahvaljujući uspjehu nacionalnog programa obveznog cijepljenja nisu prihvaćali. Njihov stav je bio jednostavan: bolesti više nema, a komplikacije od cijepljenja su moguće, pa čemu onda i dalje cijepiti?!

Kako to obično biva priroda se pobrine da se stvari još jednom stave na kušnju. Zadnjih mjeseci izloženi smo pandemiji novog koronavirusa. Virus je postao udarna vijest svih svjetskih medija. Političari su pali u drugi plan. Sport zaboravljena razonoda. Neprekidno slušamo o broju novooboljelih i broju umrlih u različitim dijelovima svijeta. Broj oboljelih u svijetu, po podacima aktualnima u vrijeme zadnje dopune ovoga teksta, premašio je milijun, a umrlo ih je skoro 65.000. Premda kod većine oboljelih bolest COVID-19 prolazi bez osobitih problema, relativno visoka smrtnost daje joj osobit značaj.

No, osim ljudskih gubitaka virus utječe i na svjetsku ekonomiju, i to više negoli i jedan drugi događaj u novijoj povijesti. Nema toga rata koji bi tako poremetio svjetsku ekonomiju kao ozbiljna epidemija koja prijeti čitavom svijetu. Nitko nije mogao niti zamisliti da bi moglo doći do takvih makroekonomskih poremećaja u svijetu kao posljedica običnog respiratornog virusa. Najviše je pogođen turistički sektor. Otkazuju se putovanja. Kako gotovo trećina našeg nacionalnog dohotka ovisi upravo o turizmu, i naša je zemlja vrlo osjetljiva na ovakve disbalanse. Posljedice još nije moguće sagledati do kraja, jer epidemija zasad pokazuje tendenciju slabljenja.

Kako se boriti protiv toga virusa? Izrađene su upute za individualnu zaštitu: izbjegavati okupljanja i skupove, držati udaljenost kod komunikacije, često prati i dezinficirati ruke, po potrebi nositi masku. Lijeka za sada nema. Kliničari vjeruju da primjenom nekih lijekova kojima se liječe neke druge teške virusne bolesti mogu ublažiti kliničku sliku. Mnoge države uvele su karantenu. Uz sve to zaraza se širi. Čim se bolest pojavila znanstvenici su počeli raditi na cjepivu protiv te bolesti. Izdvajaju se milijarde eura kako bi se čim prije izradilo učinkovito cjepivo. To na žalost nije moguće napraviti u kratkom roku. Za dobivanje kvalitetnog cjepiva, koje bi uz potvrđenu efikasnost u stvaranju imuniteta, imalo minimalne neželjene nuspojave, u pravilu su potrebne godine istraživanja i testiranja. Stručnjaci su svjesni činjenice da nema cjepiva koje ne donosi i neke negativne posljedice. Srećom, komplikacije se mjere u promilima.

I sada ponovno dolazimo do naših vakcinoskeptika. Trebali bi sada dići svoj glas putem medija i društvenih mreža i tražiti da se ne troši novac na razvoj cjepiva. Čemu, kad cjepivo nije potrebno, odnosno na kraju ćemo imati češće komplikacije od opasnosti obolijevanja od same bolesti? Čemu, ako cjepivo nema nikakav značaj u suzbijanju pojave bolesti? Rado bih im postavio sljedeće pitanje: biste li cijepili svoje dijete sklono respiratornim infekcijama ili svoje stare roditelje koji boluju od kroničnih bolesti, ako bi bila ponuđena ta mogućnost već sada? Ili biste pustili da obole, pa ako prežive dobro, a ako ne – nikome ništa? Ili u situaciji da na tržištu nema dovoljne količine efikasnog cjepiva, biste li prepustili cjepivo nekom nepoznatom boležljivom djetetu ili biste se pobrinuli da vaše dijete bude propisno zaštićeno? A što je s opasnošću od moguće postvakcinalne komplikacije? Biste li se kockali sa zdravljem svoga djeteta i igrali matematičkih modela vjerojatnosti da baš vaše dijete neće oboljeti od smrtonosnog oblika bolesti ili od opasne postvakcinalne reakcije? Siguran sam da biste odabrali manje zlo i na vrijeme zaštitili svoje dijete.

No, kad za nekoliko godina budemo imali na raspolaganju efikasno cjepivo i donesemo strategiju zaštite najugroženijih, siguran sam da ćemo se početi ponašati kao i prema drugim cjepivima čiji značaj sustavno zanemarujemo. Primjer tome je cjepivo protiv gripe. Imamo kvalitetno cjepivo. Znamo da će svake godine virus napasti osobito naše starije. Uz to, znamo da od gripe godišnje umre nekoliko desetaka ljudi, a od komplikacija gripe njih više stotina, osobito starijih osoba. I nitko, ama baš nitko u javnome prostoru nije zbog toga zabrinut. Ignoriramo problem koji možemo riješiti. Tako će, bojim se, biti i s cjepivom protiv koronavirusa.

UMIRU I MLADI: Stručnjaci otkrivaju kako koronavirus bira žrtve!

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.