Što se to događa s drugim stupom i hoćemo li uistinu do kraja SP-a ostati bez mirovina? | Dnevno.hr
Pixabay

Što se to događa s drugim stupom i hoćemo li uistinu do kraja SP-a ostati bez mirovina?

Autor:

Reforma mirovinskog sustava i (potencijalno) ukidanje drugog mirovinskog stupa goruća je tema o kojoj ovih dana svi imaju ponešto za reći, osobito oni koji o tome znaju malo ili ništa. Konfuzna pres konferencija kojom je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić najavio promjene u drugom stupu samo je dodala ulje na vatru pa je tema mirovina uspjela zasjeniti čak i nogometno prvenstvo u Rusiji (barem do sljedeće tekme).

I dok se na društvenim mrežama duhovito raspravlja o tome hoće li do kraja SP-a mirovine u Hrvatskoj biti ukinute, proanalizirali smo što je zapravo taj famozni drugi stup i je li njegovo ukidanje zadnji čavao u lijesu hrvatskog mirovinskog sustava.

Mirovine u Hrvatskoj podijeljene su u tri stupa 2002. kada je na zahtjev Svjetske banke provedena reforma s ciljem da se Hrvatska pripremi za ulazak u Europsku uniju. Izdavanja za mirovine tada su podijeljena su u tri stupa. U prvi, državni, kroz poreze građani uplaćuju dio svog dohotka umirovljenicima. Drugi stup je ‘bankovni’ i u njemu je svaki pojedinac prisiljen ‘štedjeti’ za svoju vlastitu mirovinu uplaćivanjem 5% iznosa svoje plaće u jedan od četiri mirovinska fonda kojim upravljaju banke. Treći stup je dobrovoljan i u njega uplaćuje koliko tko želi i tako štedi za mirovinu.

Čehovljeva puška

Mirovinska reforma koju je najavio ministar Pavić podigla je prašinu jer se čini da novac koji se građanima uzimao s bruto iznosa plaće i uplaćivao u drugi stup, a radi se o do sad ušteđenih 90 milijardi kuna, neće biti isplaćen za mirovine već vraćen u prvi, državni stup. Stoga se mnogima čini da država novcem građana krpa svoje rupe te da u budućnosti mirovine neće ovisiti ni o kakvom ekonomskom parametru već o trenutnom stanju u državnoj kasi.

O tome je li ukidanje drugog stupa ‘čehovljeva puška’ koja se pojavljuje sada, a opalit će nakon nekog vremena kada love za mirovine ne bude ili u dobar i realan potez do kojeg je kad – tad moralo doći, porazgovarali smo s ekonomistom i konzultatntom Hrvojem SerdarušićemMilivojem Špikom, nekadašnjim saborskim zastupnikom i članom Hrvatske stranke umirovljenika te Mirelom Holy, političarkom koja je na društvenim mrežama pozdravila ukidanje drugog stupa.

“Sustav kakvog imamo je neodrživ i svoje korijene ima u reformi koju je proveo njemački kancelar Otto von Bismarck u 19. stoljeću. Tada je ljudski život bio kraći pa je stvar funkcionirala. Danas je ljudski vijek duži, liječenje puno skuplje, a djece se rađa mnogo manje nego prije. Nekada su ljudi imanjem djece na neki način ulagali u svoju mirovinu. Kako raste standard, pada broj rođene djece i sve to stvara problem s kojim se danas suočavamo. S druge strane, tu je i pitanje morala. Ima li pravo država s računa građana uzimati novac i raspoređivati ga u četiri mirovinska fonda koji drže četiri banke?”, pita se ekonomist Hrvoje Serdarušić te ističe da se radi o iznosu od 90 milijardi kuna što je ekvivalent jednog godišnjeg proračuna Hrvatske.

“Za sada se radi samo o prijedlogu Vlade i ne znamo kako će se stvar razvijati, no ako drugi stup bude ukinut, građani će imati osnovu za tužbe jer su prije 12 godina natjerani uplaćivati novac kojim sada država želi raspolagati na sumnjiv način”, smatra Serdarušić.

Upravljanje novcem uplaćenim u drugi stupom na način kako ga sada rade mirovinski fondovi, kaže, u najmanju ruku je dubiozan jer se većinom ulaže u državne obveznice što nije profitabilno. Vodeći svjetski mirovinski fondovi, kakav je na primjer, norveški NBIM, 65% novca ulaže u svjetske dionice, a slično rade i gotovo svi mirovinski fondovi (osim hrvatskih) o čemu je na svom blogu pisao Nenad Bakić.

‘Tko doprinose nije skrio, magarac je bio!’

Problem je, tvrdi Serdarušić, i u financijskoj nepismenosti hrvatskih građana. Financijski stručnjaci umjesto da educiraju Hrvate o financijama i ulaganjima, uglavnom im dociraju svisoka rječnikom koji im nije razumljiv.

Sljedeća kriza koja će opustošiti Europu bit će kriza mirovinskog sustava. Zbog sve veće starosti stanovništva s ovim problemom će se suočiti čitava Europa i zato se treba dobro pripremiti i pronaći najbolja rješenja”, prognozira. Mjere koje je u četvrtak najavio ministar Pavić, korak je u lošem smjeru, misli Serdarušić.

“Oko 50% davanja za mirovine financira se iz PDV-a. Prije dva, tri tjedna objavljeno je kako će Vlada smanjiti PDV. Nakon toga, kažu da ukidaju drugi stup. Gdje je tu logika?” pita se ekonomist.

“Netko je na Facebooku komentirao ukidanje drugog stupa riječima ‘tko doprinose nije skrio, magarac je bio’ i izgleda da je potpuno u pravu. Hrvatska juri 120 na sat prema svom krahu. Netko će morati to priznati, prije ili kasnije. Kad to shvatimo, bojim se da će biti prekasno”, zaključuje.

Sa Serdarušićem je donekle složan i Milivoj Špika, predsjednik stranke Blok umirovljenici zajedno. Špika smatra da je u diskursu koji se vodi oko ove ‘reforme’ najproblematičniji nedostatak znanja onih koji o tome pričaju, bilo da je riječ o kritičarima ili ministru.

“Od 2002. kada je reforma stupila na snagu, protura nam se priča kako se radi o štednji građana kao u trećem stupu i ako tom ‘štednjom ‘ upravljaju četiri mirovinska fonda. Sa sredstvima iz drugog stupnja građani ne mogu upravljati, niti su ikada mogli, već eventualno njihovi nasljednici. Fondovi ta sredstva ulažu u državne obveznice koje su nenaplative, a s ostatkom zatvaraju loše kredite. U drugom stupu nema ništa. Dio je u državnim obveznicama, a dio tko zna gdje”, objašnjava Špika te smatra da bi se taj novac trebao prebaciti u prvi stup ili zamrznuti.

Preljevanje iz šupljeg u prazno

“Ovo što ministar sada predlaže je dobro, no jedino ako se taj novac uloži u povećanje mirovina, a ne u smanjivanje javnog duga što Vlada namjerava”, dodao je, a na pitanje što građani mogu učiniti po ovom pitanju, kratko je odgovorio:

“Isto kao i po svakom pitanju. Moraju prestati glasati za ‘svoje‘, tj za one za koje glasaju već 27 godina bez obzira na to što ih kradu, već izabrati opciju koja nudi rješenja. Ako građanin 27 godina slijepo glasa za ‘svoje’ onda je suučesnik u zločinu i krivac za sve loše što mu se događa”, direktan je bio Špika.

Bivša političarka i predsjednica stranke Orah Mirela Holy bila je jedna od rijetkih koja je ukidanje drugog stupa javno pozdravila na društvenim mrežama.

“Reforma iz 2002. bila je potpuni promašaj. Uvedena je pod pritiskom Svjetske banke, a Hrvatska i druge europske postkomunističke zemlje bile su prisiljene uvesti drugi stup. Danas , 16 godina kasnije, jedino ga mi još uvijek imamo dok su ga Poljska, Mađarska, Slovačka i druge zemlje odavno ukinule. Ima ga još samo Češka, no ona nikada pristala na ovakav drugi stup već je uvela dobrovoljni koji i dalje funkcionira. I sama Svjetska banka priznala je da je model s drugim stupom manjkav jer mu treba 40 godina da profunkcionira, a zemlje u tranziciji kakva je Hrvatska toliko vremena nemaju”, objašnjava Holy.

“Državi treba novac kako bi isplatila penzije. Zadužuju se kod banaka, prelijevaju iz šupljeg u prazno, a sve to financiraju porezni obveznici. Ono što se sada planira, da se sredstva iz drugog stupa prenesu u prvi s time da onaj tko to napravi dobije povećanje od 27% i nije toliko loše jer bi moglo stabilizirati prvi stup koji je trenutno potpuno neodrživ. Od ovakvog modela kakav imamo danas, najviše koristi imaju banke, a najmanje građani”, zaključila je nekadašnja predsjednica stranke Orah.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.