Pixsell

Ovo je cijena HNS-ove podrške Plenkoviću!

Autor: Marin Vlahović

U posljednjih nekoliko mjeseci, dio medija, saborskih zastupnika, ali i ministara, uspjelo je donekle uvjeriti javnost da su zaštićeni najmoprimci,  zapravo „komunistički dobitnici“, koji žive u tuđem vlasništvu i za to ne plaćaju adekvatan iznos najma.

Tko su zaštićeni najmoprimci, a tko vlasnici?

Plasirala se i opasna teza, da su ti ljudi nasilno useljeni u tuđe domove, što jednostavno ne odgovara istini. Među zaštićenim najmoprimcima, postoji više kategorija stanara, ali još je složenija situacija s navodnim vlasnicima, od kojih su većina prekupci, dakle osobe koje su svjesno kupovale nekretnine u kojima već netko živi. Što se tiče optužbi prema stanarima, koje se dovodi u kontekst komunističkog naslijeđa, moramo podsjetiti kako su povlašteni pojedinci i interesne skupine, dakle oni koji su posjedovali društvenu i političku moć tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, ranije otkupili stanove u društvenom i privatnom vlasništvu, među kojima su se nalazili i konfiscirani te nacionalizirani stanovi. Ono što je danas ostalo od zaštićenih najmoprimaca i stanarskog prava su građani koji nisu imali veza, novca i drugih mogućnosti da trajno riješe svoje stambeno pitanje. Za razliku od povlaštenih kasti, država im tu mogućnost nikada nije pružila, a sada ih planiraju izbaciti iz domova u kojima mnogi žive dulje od pedeset godina. Na to se svodi zakonski prijedlog Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

Afera državnog tajnika Željka Uhlira

Naš portal prvi je otkrio aferu sukoba interesa državnog tajnika ministarstva graditeljstva Željka Uhlira, koji je vlasnik čak tri stana sa zaštićenim najmoprimcima. Javno je istupio i zaštićeni najmoprimac, hrvatski branitelj Damir Martinko, koji tvrdi da ga je Uhlir deložirao 1993., dok je ovaj bio na ratištu. Prije četiri mjeseca, o tom slučaju, Martinko je izjavio sljedeće:

Uhlir je, iskoristivši moju odsutnost, provalio u stan, zamijenio brave i onemogućio mi ulazu u garsonijeru. Unutra je ostala sva moja imovina jer mi Uhlir nije dozvolio ni da pokupim svoje stvari i iznesem namještaj. Podnio sam zahtjev za otkupom stana u zakonskom roku, kada su i svi podnosili zahtjeve, no nisam ga uspio otkupiti. Zato sam pokrenuo i sudsku parnicu koja je trajala više od 10 godina i okončana je tek 2005 godine. Taj spor sam izgubio jer je Uhlirov odvjetnik iskoristio činjenicu da sam u to vrijeme kupio kuću u Sisku pa mi je vlasnik stana odbio zahtjev za otkupom.”

Među zaštićenim najmoprimcima, mnogo je takvih sudbina. Nekima je komunistička vlast konfiscirala privatnu imovinu, a onda im kasnije dala stanarsko pravo. Imovina im nikada nije vraćena, ali im zato sada prijete kako će ih izbaciti iz jedinog doma. Nakon što su ove informacije i drugi sporni slučajevi dospjeli u javnost, izmjene Zakona o najmu stanova su stopirane i očekivalo se da će doći do kompromisnog rješenja, ali poslije afere ”vruća pošta”, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, prisiljen je na nove ustupke svom koalicijskom partneru HNS-u. Po najnovijim informacijama, zakonske izmjene idu u daljnju saborsku proceduru, bez novih intervencija. Takav ishod ponajviše forsiraju političari i državni dužnosnici, koji su i sami vlasnici stanova sa zaštićenim najmoprimcima. Kod oporbenih političara, svatko na ovu problematiku gleda isključivo kroz osobna iskustva i obiteljska sjećanja. Na primjer, Zlatko Hasanbegović se preko saborske govornice verbalno obračunava s ovom populacijom, jer ih poistovjećuje s oduzimanjem imovine njegovoj obitelji. Pritom, odbija svaku raspravu i ne želi prihvatiti kako je riječ o iznimno kompleksnoj tematici u kojoj je svaki slučaj poseban. Država ne želi svemu pravedno pristupiti, već je vlast odlučila pogodovati vlasnicima, neovisno o tome kako su to vlasništvo stekli. Kao što smo već spomenuli, Andrej Plenković se nalazi u nezavidnoj situaciji i zasigurno mu ne odgovara sukob s istaknutim članovima HNS-a.

Plenković se nalazi u nezavidnoj situaciji

Njegova najveća briga trenutno su posljedice djelovanja skupine „Borg“, no sprečavanje sukoba interesa predstavlja univerzalni instrument onemogućavanja nepravednih i koruptivnih političkih odluka. Ako nije prihvatljivo da grupa „Borg“ kreira, a onda konzumira plodove zakona koji su pisali, onda se isti standardi moraju primijeniti i u slučaju izmjena Zakona o najmu stanova u čijoj izradi je sudjelovao i Željko Uhlir, državni tajnik Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

Naša redakcija je u posjedu dokumentacije koja dokazuje da je Željko Uhlir vlasnik stanova sa zaštićenim najmoprimcima. S tom činjenicom upoznata je šira javnost, ali do sada nije bilo poznato kako je Uhlir stekao vlasništvo. On nije izvorni vlasnik pa čak ni prekupac, nego je njegova majka naslijedila imovinu kao „nesrodna“ osoba. Nažalost, ovakvi primjeri nisu rijetkost. Naime, pokojna Danica Mokrović Uhlir, majka Željka Uhlira, radila je kao odvjetnica u Primorskoj ulici u Zagrebu i to u istoj ulici gdje se nalaze i nekretnine, koje je naslijedila od žene, s kojom po sudskom rješenju nije bila u nikakvom srodstvu. Ovom prilikom, objavljuje ekskluzivnu dokumentaciju koja baca novo svjetlo na cijelu priču. Slučaj Željka Uhlira daje za pravo predstavnicima stanara koji tvrde da se iza ovih zakonskih izmjena, krije odvjetnički lobi, koji je preuzeo veći broj stanova i kuća od izvornih vlasnika. Sve skupa, u pitanju je imovina koja vrijedi oko 500 milijuna kuna. Premijer Plenković, svjestan je svih negativnih implikacija najavljenih zakonskih izmjena, ali veliko je pitanje ima li hrabrosti suočiti se s još jednim sukobom interesa i to u stranci koja mu je koalicijski partner i jamac političke stabilnosti. S druge strane, ako to ne učini, morat će se suočiti s masovnim tužbama zaštićenih najmoprimaca, jer usprkos dezinformacijama, stav europskog zakonodavstva je poznat i jasan. Ovaj problem, ne može se i ne smije rješavati na ničiju štetu. Kako vlasnika, tako i zaštićenih najmoprimaca.

Autor:Marin Vlahović
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.