Foto: Tomislav Kristo / CROPIX

KREGAR O SRPSKIM SLUŽBAMA KOJE DJELUJU PREKO PUPOVCA: Koriste ga za ‘potkusurivanje’

Autor: Dnevno

Profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu Josip Kregar gostovao je u Novom danu i komentirao aktualne političke teme.

Ima li Povjerenstvo zakonsku osnovu i pravo tražiti od Vlade putne naloge i dokumentaciju?

Ima. Zapravo se radi o tome da Povjerenstvo za svoj rad mora ostvariti punu suradnju s onim od koga se traži neka pomoć. Zadatak Povjerenstva je da utvrdi činjenice, a nakon toga se tek može voditi rasprava o tome koje su posljedice toga, hoće li uslijediti neka kazna. Povjerenstvo bi na temelju ovoga što ima već moglo donijeti odluku, ali to bi bilo ishitreno, jer Povjerenstvo ne smije stvoriti dojam da nije učinilo sve da dobije dokumente. Nije mi jasno zašto se to uskraćuje, je li to dio taktike da se Povjerenstvo svede na razinu provjere imovinskih kartica. Povjerenstvo je institucija koja predstavlja prepreku samovolji vlasti. Ovo je rat osoba, koje su prozvane da daju dokumente koje nisu dali, protiv Povjerenstva. Ono što je sasvim izvjesno je da će ova afera nakon nekog uzbuđenja doživjeti završetak time da će Povjerenstvo morati donijeti odluku, koja neće vjerojatno biti sasvim u skladu s očekvianjem premijera Plenkovića i Vlade.

Pisali ste zakon, možete li tumačiti izjave premijera Plenkovića da je sve nacrtano i da neće dostaviti više ništa?

Ovim se izjavama stvara jedna vrsta zabune. Pemijer je u pravu, ono što su načela ne može se smatrati kao striktna obaveza. Ona su samo uputstvo kako se obavlja posao. Ono što je ovdje ispalo je jedna velika politička greška skrivanja određene tajne i sasvim kriva izjava je da neće popuštati, jer Povjerenstvo radi u interesu očuvanja digniteta dužnosti dužnosnika. Svaka usporedba sa sudskim i sličnim procesima je neumjesna, Povjerenstvo je u opasnosti da se judicijalizira, da se pretvori u neku vrstu suđenja, ali to nije njihova uloga, njihova uloga je moralna higijena političkih dužnosnika. Ovdje se ne radi o pritisku medija, ovdje se ne radi o pritisku Povjerenstva, nego da se neka činjenica smatra važnom i želi ustanoviti točno. Nerazumljivo je da se odbija dostaviti, ako je dokument takve naravi, da otvara sumnju, treba ga dostaviti što prije, da se izbjegne takva situacija.


Radi li se ovdje o pitanju sukoba interesa ili o pitanju dostavljanja dokumentacije?

Svatko ovdje traži onaj element koji njemu govori u prilog. Povjerenstvo je u pravu kad govori da se radi o pitanju suradnje, premijer smatra da ga ništa ne obvezuje, ali dužnost obvezuje i dolazimo do toga da će Povjerenstvo imati podršku javnosti, a premijer će morati dokazati ne što je nacrtao, nego što se činjenično dogodilo.

Plenković kaže da je cilj svega nanošenje političke štete.

Svatko tko se nalazi u političkom životu ima paranoični strah da netko radi sve kako bi im se politički naštetilo. Ovdje se to ne događa. Povjerenstvo ima legitimno očekivanje da će Vlada surađivati.

Koji je okvir djelovanja Povjerenstva?

Povjerenstvo je nezavisno tijelo, ono je tako formirano i utemeljeno zakonom. Ono radi svoj posao kao i svako državno tijelo. To što je njegovo djelovanje povezano sa Saborom i djelovanjem dužnosnika, čvrsto je i ustavno i zakonsko temeljeno povjerenje rada. Treba nastojati u tome i nimalo se ne povlačiti pod pritiscima. To je od samog početka karakteriziralo rad Povjerenstva. Postoji pokušaj da se izmijeni zakon, al to je odgođeno tijekom ulaska u Europsku uniju, a to nam se sad vraća.

Novim zakonom mijenja se i sastav Povjerenstva.

Da, to bi tako trebalo biti, ali to je odluka Sabora. Mislim da se s tim neće žuriti i da će trebati dosta da se s tim zakonom krene u postupak realizacije. U samom postupku donošenja pod prijetnjom da će Povjerenstvo prestati s radom, mislim da će ta vrsta pritiska nažalost uroditi plodom. Uostalom, poslovi novog zakona bili su dodijeljeni Ministarstvu uprave, ali procedura je zastala baš zbog stvari koje je upravo ministar radio suprotno zakonu. To je zakon koji mora sazreti kao poruka da je Hrvatska pristojna demokratska zemlja.

Što bi za politiku u Hrvatskoj značio izlazak SDSS-a iz vladajuće koalicije?

Svi će tvrditi svoje, ali ovdje se radi o tome da će o tome kakva je kvaliteta suradnje više odlučivati manjine, nego premijer. Radi se o tome da ozbiljna izvješća od State Departmenta do institucija Vijeća Europe govore o porastu etničkog pritiska i nasilja. To je veliki kamen oko vrata svakoj vladi. Ovdje je u interesu HDZ-a da ima stabilnu Vladu i većinu, u tom smislu da ima stabilne odnose sa srpskom manjinom. Tu se radi o nastojanju da se napetosti smanje i da se jedna vrsta pomodnog izraza u kojem je potpuno normalno reći “ubij Srbina”, potisne. Međutim, tu nije napravljeno dovoljno na toj manifestnoj razini. Premijer i predsjednica trebli su otići u to selo i osuditi događaj, tako se to politički radi. Milorad Pupovac nalazi se pod pritiskom ljudi koji su ga doveli na funkciju, ne smije iznevjeriti očekivanja koje srpska manjina ima prema njemu. On se nalazi i pod pritiskom grupa svojih sunarodnjaka, ali treba voditi računa i da je njegov odnos prema Srbiji krajnje delikatan. Srpske službe u velikoj mjeri nastoje utjecati na politiku u Hrvatskoj i koriste njega kao sredstvo za potkusurivanje, a to Pupovac želi izbjeći.

Hoće li Bandić dati ostavku na mjesto gradonačelnika Zagreba i krenuti u utrku za predsjedničke izbore?

Mislim da sve pripreme za to nisu završene, niti organizacijske niti je on za to pripremio svoju stranku, ali ja očekujem takav rasplet situacije. Važnije je ono kako će on raditi na terenu i kome će oduzeti glasove. Na terenu će se Bandić prije svega morati osloniti na otimanje glasova HDZ-u, što je rizično. Međutim, najveća opasnost po Bandića je da on nije stvorio takvu mrežu koja je potrebna kao infrastruktura za samostalnog kandidata.

Autor:Dnevno
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.