Pixabay

INVAZIJA SMRDLJIVIH MARTINA: Stigla nova vrsta koje ćete se teško riješiti

Autor: Dnevno.hr

Brojni građani Hrvatske posljednjih dana žale se na najezdu smrdljivih martina, kukaca koji masovno ulaze u stanove, zgrade i učionice, a kojih se je teško riješiti bez neugodnih posljedica – ispuštanja nepodnošljivog smrada.

Prema podacima s Vinopedije, ovo je kukac iz nadreda rilčara, reda stjenica, podreda kopnenih stjenica i obitelji štitastih stjenica ili ploštica.

Ovi su kukci pretežno grabežljivci, a tek u manjoj mjeri i izraziti štetnici na kulturnom bilju. Oštećuju cvjetove, listove ili plodove iz kojih rilcem-sisalom uzimaju sok, kojim se hrane. Najezda smrdljivog Martina (Raphigaster nebulosa Poda) počima u proljeće, ali je najveća u kasnu jesen (sve do Martinja), kada se pred hladnoćom ponovno sklanjaju u toplija zatvorena skladišta s voćem i povrćem, a nerijetko zalutaju i u stanove. S obzirom da poput drugih stjenica ispuštaju (štrcaju u obrani) neugodan vonj i da se u doba Martinja sklanjaju u zatvorene toplije prostorije, narod im je prema tim značajkama odredio ime.

Kako je pisao Zagrebački.hr, zatvoreni prostori idealni su im kao sklonište, pogotovo ako su suha, topla i mračna mjesta. Od biljaka su im najdraže rajčica, mahunarke, paprika i grožđe, a vrlo brzo postanu otporni na kemijska sredstva s kojima ih mnogi pokušavaju otjerati.

Dr. sc. Lucija Šerić Jelaska, viša znanstvena suradnica na Zoologijskom zavodu zagrebačkog PMF-a, kaže da postoje dva ključna razloga za porast brojnosti smrdljivih martina. “Ove cijele godine klima je bila takva da je pogodovala njihovom razvoju – topla i vlažna. To općenito pogoduje razvoju kukaca, ne samo smrdljivim martinima”, rekla je entomologinja.

“Drugi uzrok njihova povećanog broja je pojava invazivne vrste Halyomorpha halys koja je ove godine po prvi puta zabilježena u Zagrebu. Ona je u Hrvatskoj po prvi puta otkrivena u travnju u Rijeci”, dodala je.  Vrsta Halyomorpha halys stigla je iz istočne Azije gdje prebiva uglavnom u priobalnim područjima zemalja poput Južne Koreje, Kine i Tajvana. U Europi je prvi puta zabilježena u Lihtenštajnu 2004. i u Švicarskoj 2007., a u međuvremenu se proširila u Francuskoj, Rumunjskoj, Srbiji, Austriji, Mađarskoj, Italiji i nekim drugim zemljama. U mnogima je prezimila, a to znači da se udomaćila. Rado se zadržava na biljci Hibiscus syriacus. Radi velike štete u poljoprivredi, u vrtovima i voćnjacima jer se hrani biljnim sokovima.

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.