Igor Soban/PIXSELL

Hoće li RAB postati AUSTRIJSKI OTOK kada uz pomoć hrvatskih sudaca AUSTRIJANCI PREUZMU SVE nekretnine?!

Autor: D. K.

“Zašto pojedini suci preispituju zakone koji pomažu građanima, a ne preispituju niti jedan zakon koji je usmjeren protiv hrvatskih građana?! Zašto im je interesu braniti strane ilegalne kreditore? Moj zakon (Lex Škibola) sada je na Europskom sudu, jer je sutkinja na Rabu poslala taj zakon na sud u Luksemburg na preispitivanje. Očito je da u trulom pravosudnom sistemu nešto što je ispravno i u korist građana, nekome smeta”, izjavio je saborski zastupnik Marin Škibola na nedavnoj promociji knjige ‘Ovršna mafija‘, u Europskom domu u Zagrebu.

Podsjetio je da je prije godinu dana usvojen zakon kojega je on predložio, a koji je pomogao dijelu ovršenih građana, odnosno ljudima koji su se zadužili kod ilegalnih RBA kreditnih zadruga. Naglasio je da unatoč usvojenom zakonu – koji štiti oštećenike ilegalnih Raiffeisen zadruga – oni i dalje nailaze na probleme i to od pojedinih hrvatskih sudaca, a ponajprije od sutkinje s Raba?!

Zašto je rapska sutkinja dala zdrav zakon na preispitivanje?

Je li moguće da sutkinja s Raba odbija suditi po ‘Škibolinom zakonu’, kojega je jednoglasno usvojio Hrvatski sabor i koji je napokon donio malo pravde u nepravedno hrvatsko zakonodavstvo? Zbog čega je sutkinja s Raba taj Zakon dala na preispitivanje Europskom sudu u Luksemburgu, kada zakon štiti nepravedno ovršene građane od ilegalnih austrijskih kreditora?’, pokušali smo doznati u razgovoru s oštećenicima RBA zadruga, s pravnicima koji su sudjelovali u izradi Lex Škibole, s odvjetnicima koji su upoznati s ovom tematikom, te sa spomenutom rapskom sutkinjom, odnosno s predsjednicom Općinskog suda u Rijeci.

”Pitamo se, je li M. R., sutkinja Stalne službe u Rabu Općinskog suda Rijeka, svoj sukob interesa usmjerila k uništenju rapskih ovršenika, talaca RBA austrijskih zadruga? I hoće li Rab, nakon svih provedenih ovrha na založenim nekretninama po neotplativim lihvarskim kreditima, postati austrijski otok pod prinudnom upravom te sutkinje?”, s ogorčenjem u glasu ispričali su nam pravnik Ivica Marković i aktivist Neno Koljaja, članovi Inicijative građana oštećenika austrijskih RBA zadruga – neovlaštenih vjerovnika, koji su sudjelovali u izradi tzv. ‘Lex Škibola’, zajedno sa stručnim službama Vlade RH, a koji su nas upozorili da mnoga rješenja u ovršnim postupcima Općinskog suda u Rijeci, odnosno sutkinje Stalne službe u Rabu, idu u korist spornih austrijskih zadruga.

Marković i Koljaja ukazuju na notornu neprimjenu novog mjerodavnog prava, odnosno Lex Škibola, u rješenjima spomenute sutkinje. Naglašavaju da su ukidajuća rješenja županijskih sudova u odnosu na ovršna rješenja spomenute sutkinje, dokaz da je ova teza istinita!

Spomenuta sutkinja, kako tvrde, odbija primjenivati Lex Škibola. Vjeruju da to čini jer je u velikom sukobu interesa, odnosno jer je kuća njezina supruga založena za kredit kod RBA zadruga!

”Javna je stvar da je suprug spomenute sutkinje kod austrijske RBA zadruge iz St. Stefana podigao kredit od 105.000 eura. Dokaz tome je vlasnički list dotičnog gospodina, javno dostupan u zemljišnim knjigama. Leži li u tom grmu zec? Jesu li stanovnici Raba taoci osobnih motiva i sukoba interesa?”, pitaju naši sugovornici dok nam pokazuju presudu Županijskog suda u Dubrovniku, kojom je taj sud ukinuo presudu Općinskog suda u Rijeci, stalne službe na Rabu (u korist austrijske RBA zadruge), te predmet vratio na ponovno suđenje.

Oduzimaju turistički atraktivne nekretnine

Problem ne nastaje, kažu, jer je suprug sutkinje dopustio RBA zadruzi da upiše njihovu obiteljsku kuću kao zalog za kredit. To svi rade. Problem nastaje, prema njihovim riječima, kada njegova supruga, zaobilazeći pozitivno hrvatsko zakonodavstvo, presuđuje lokalnom stanovništvu i ovršuje ga, bez pardona, u postupcima koji vode ka oduzimanju turistički atraktivnih nekretnina.

‘Stupanjem na snagu Škibolinog zakona o ništetnosti sužen je manevar mnogim sucima da “slobodnim sudačkim uvjerenjem” u RBA predmetima presuđuju kako im odgovara i kada očigledno izbjegavaju primjeniti hrvatsko pozitivno zakonodavstvo”, naglašavaju Marković i Koljaja.

Upozorili su potom da ta priča ima i nastavak.

Godine 2017., jedini hrvatski sudac pri Europskom sudu u Luksemburgu, Siniša Rodin, u Zagrebu drži seminar na temu “Zahtjev za prethodnu odluku“. Ta tema, pojednostavljeno rečeno, znači da nacionalni suci prije donošenja svoje odluke, mogu, zaobilazeći nacionalne institucije, obratiti se direktno Europskom sudu u Luksemburgu zahtjevom za prethodnu odluku, radi “provjere” usklađenosti nacionalnog prava prema EU neizgrađenom pravu. I gle čuda, u predmetu u svezi austrijskih RBA kreditnih skandala, rapska sutkinja, nakon zaključenja glavne rasprave u predmetu P-4923/2015, vraća kotač povijesti unatrag te ponovno otvara već zatvorenu glavnu raspravu, da bi uputila Europskom sudu u Luksemburgu, “zahtjev za prethodnu odluku“, a nakon toga, europskom novostvorenom sudbenom praksom cilj je, vjerojatno, dezavuirati nacionalno pravo u odnosu na europsko pravo i kanalizirati svaku iduću odluku nacionalnog suda u smjeru europskog presuđenja.

Podnositeljica zahtjeva sročila je sugestivna i manipulativna prethodna pitanja i dobila očekivane odgovore, koje hobotnici odgovaraju. U tom slučaju ne primjenjuje se nacionalni zakon, a interesni lobi pobjeđuje i likuje. Europa tada „nesvjesno“ staje iza prljave unaprijed organizirane muljaže”, ističe pravni stručnjak, Ivica Marković.

Objašnjava da to praktički znači ne primijeniti i izbjeći Škibolin zakon, iako ga je Sabor Republike Hrvatske izglasao jednoglasno, sa 134 glasa za i 0 glasova protiv, te tako sankcionirao nezakonitost iz ranijeg desetljeća, ali i spriječio nelegalan tok kapitala i sive ekonomije u sadašnjosti i budućnosti, svim potencijalnim neovlaštenim vjerovnicima.

”Usudila se pravdoljubiva sutkinja preispitati jednoglasnu volju zakonodavnog tijela. Zašto? Opisani manevar buduća je receptura korumpiranim sucima kako iznuditi željenu interesnu EU-presudu i kako „ukinuti“ nacionalno zakonodavstvo. Jednostavno je postati veleizdajnik, zar ne? Malo mašte, a puno interesa i perfidnosti”, naglašava Marković.

Nstavlja riječima da je u konkretnom predmetu, Europski sud u Luksemburgu, po zaprimljenom zahtjevu za prethodnu odluku zatražio i dobio Očitovanje tročlane Pravne službe Europske komisije, čiji je član i Hrvat Mislav Mataija, koji bi članstvom u baš toj tročlanoj ekipi pravnih agenata mogao biti u sukobu interesa.

Očitovanje kruži po sudovima kao lažni europski pravorijek

”Očitovanje je izrazito negativističko u odnosu na Škibolin zakon. To očitovanje sada kruži po sudovima kao lažni konačni europski pravorijek. Manipulativno i nedopušteno, čineći kazneno djelo, ‘dilaju ga’ opunomoćena odvjetnička društva i ostali dušebrižnici austrijskih neovlaštenih vjerovnika.

Iako Europski sud u Luksemburgu još uvijek nije izrekao svoju „prethodnu odluku“ Očitovanje Pravne službe Europske komisije, koje je nezakonito procurilo u javnost putem opunomoćenih odvjetnika neovlaštenog vjerovnika, koristi se pred sudovima u mnogim predmetima, kao svršen čin, te se obmanjuje javnost i pokušava obmanuti neinformirane suce”, upozoravaju Koljaja i Marković.

Od njih doznajemo da će određena odvjetnička društva biti prijavljena Europskom sudu, Europskoj komisiji i Odvjetničkoj komori, te da će protiv njih biti podnesena kaznena prijava.

”Europski sud je, također, zatražio i dobio Očitovanje Vlada Republike Hrvatske po istoj pravnoj stvari. Što u tom Očitovanju piše, nismo uspjeli doznati, jer Vlada priopćava da se Očitovanja koja se koriste u otvorenim postupcima pred Europskim sudom javno ne smiju objavljivati.

Utoliko je krimen odvjetničkih društava veći. Zašto se ne usude u javnost pustiti Očitovanje Vlade? Možda im ne odgovara sadržaj, jer nema sumnje da su se putem kraka u Vladi dočepali tog dokumenta?”, navode naši sugovornici.

Zaključuju da je vrlo važno razgolititi ovu hobotnicu, te pokušati zaštititi oštećenike od otimačine njihove imovine.

Valja napomenuti da su se oštećenici austrijskih zadruga u međuvremenu obratili svim nadležnim institucijama te ih izvijestili o zlouporabi Očitovanja na zahtjev za prethodnu odluku EK.

Za komentar cijelog slučaja, odnosno pojedinih presuda i donesenih ovršnih rješenja rapske sutkinje, zamolili smo i Milka Križanović, zagrebačkog odvjetnika, koji na sudovima zastupa mnoge oštećenike RBA zadruga.

”Županijski sud u Dubrovniku kao drugostupanjski sud po izjavljenoj žalbi tužitelja kao oštećenika RBA zadruge Raiffesienbank St. Stefan- Jagerberg-Wolfsberg eGen, ukinuo je presudu prvog stupnja koju je donio Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Rabu, a koji je svojom odlukom nezakonito odbio tužbu protiv RBA zadruge za ništetnosti ugovora o kreditu i hipotekarnog očitovanja te brisanje zabilježbe.

Stvarnom primjenom zakona viši sud nižem sudu je ukazao kako je nepravilno utvrdio stvarno činjenično stanje i pogrešno primijenio materijalno pravo.

Bitno je posebno naglasiti da je viši sud ukazao na nužnost primjene Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u RH, te je ukazao sutkinji na Rabu da obvezno primjeni navedeni zakon.

‘Ako suprug sutkinje ima hipoteku na kući, to može biti ključno’

U svezi Vašeg upita, ukoliko suprug sutkinje koja sudi u prvom stupnju ima hipoteku na nekretnini zabilježenu po ugovoru o kreditu s RBA zadrugom, mišljenja sam kako navedena okolnost definitivno utječe i može biti onaj bitni faktor koji djeluje na nepristranost suca koji odlučuje o sporu, pa je to jedan od bitnih preduvjeta za isticanje zahtjeva za izuzeće suca, a što bi svakako trebalo istaknuti budući ostaje nejasno iz kojeg razloga bi bilo koji sudac zanemario bitnu činjenicu suđenja bez primjene mjerodavnog zakona.

Kao odvjetnik smatram da javnost s pravom treba postaviti pitanje iz kojih razloga i po kojim osnovama pojedinci zanemaruju primjenu zakona i na taj način krše osnovno građansko i ljudsko pravo da se utječu pod zaštitu sudova očekujući redovnu i zakonitu primjenu pozitivnih propisa RH.

Zakon koji je na snazi obvezuje svakog suca da ga primijeni, pa stoga nikakvo djelovanje ne može biti opravdano ukoliko sud ne primijeni zakon koji je za pojedinca pozitivan, pa stoga treba tražiti odgovore i od predsjednika suda. Ovakva sudska odluka ohrabrenje je da viši sudovi kontroliraju rad nižih sudova upozoravajući ih na potrebu ekonomičnog suđenja uz primjenu važećih zakona”, istaknuo je odvjetnik Milko Križanović.

Sud ne odgovora na pitanje o sukobu interesa rapske sutkinje!

O svemu navedenom zatražili smo očitovanje spomenute rapske sutkinje, odnosno predsjednice Općinskog suda u Rijeci:

”Je li točna informacija da je sutkinja M. R. u sukobu interesa kada sudi u predmetima gdje je jedna od stranaka austrijska RBA zadruga, jer je suprug spomenute sutkinje kod austrijske RBA zadruge iz St. Stefana podigao kredit od 105.000 eura?

Je li točno da je upisan zalog na nekretnini sutkinje i njezinog supruga zbog kredita kod RBA zadruge?

Je li to razlog što sutkinja ignorira ‘Škibolin zakon’, odnosno Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom’, te presuđuje i dalje, najčešće, u korist u hrvatskoj nepriznatih RBA zadruga? Kako sutkinja M. R., ili predsjednica suda u Rijeci, objašnjavaju činjenicu da je Županijski sud u Dubrovniku (ali i drugi Županijski sudovi u sličnim predmetima) ukinuo presudu Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Rabu, br. P-4404/15 i predmet vratio na ponovno suđenje, pozivajući se upravo na odedbe Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima…?

Je li sutkinja M. R. u rodbinskoj vezi sa Sinišom Rodinom, sucem suda EU u Luksemburgu te je li točna informacija da je sutkinja nakon zaključenja glavne rasprave u predmetu P-4923/2015 ponovno otvorila već zatvorenu glavnu raspravu, da bi uputila Europskom sudu u Luksemburgu, “zahtjev za prethodnu odluku”, u vezi s tim predmetom (koji se također odnosi na RBA zadruge)?

Je li točna informacija da rapska sutkinja na taj način želi izbjeći primjenjivati Zakon o ništetnosti…, te presuđivati i dalje u korist RBA zadruga, a na štetu hrvatskih građana koji bi mogli ostati bez svojih nekretnina?”, upitali smo Općinski sud u Rijeci.

Njihove (manjkave i nepotpune) odgovore objavljujemo u cjelosti.

”Točno je da je Županijski sud u Dubrovniku ukinuo prvostupanjsku presudu P-4404/15 koja je bila donesena prije donošenja navedenog Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom, odnosno dana 20.4.2016., a ista je ukinuta iz razloga što je, citiram: “Nakon donošenja prvostupanjske presude donesen i na snagu stupio Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom (…).Kako u vrijeme donošenja prvostupanjske presude nije na snazi bio spomenuti Zakon koji bi bio relevantan za sporni odnos parničnih stranaka s obzirom na međunarodno obilježje (tuženika), to ovaj sud nalazi da činjenično stanje nije, a niti je moglo biti, potpuno i pravilno raspravljeno i utvrđeno (…).”

Nakon donošenja tog Zakona sutkinja M. R. nije donijela niti jednu presudu u ovim pravnim stvarima, već i nadalje u pojedinim predmetima provodi ročišta kako bi utvrdila činjenice, bitne za primjenu navedenog Zakona.

Glavna rasprava u predmetu P-4923/2015 preotvorena je upravo iz razloga što je nakon zaključenja glavne rasprave stupio na snagu Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom, dakle uvažavajući tu činjenicu.

Točno je da je u predmetu P-4923/2015 upućen Sudu EU Zahtjev za prethodnu odluku, a sukladno čl. 213. st. 2. Zakona o parničnom postupku, koji je dostupan na službenim internetskim stranicama EU: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:62017CN0630&from=HR, a postupak se vodi pred Sudom EU pod brojem C-630/17. Zahtjev je poslan Sudu EU, tek nakon pravomoćnosti rješenja o prekidu i odluci da se pitanja postave (stranke nisu uložile žalbu). Podnositelj zahtjeva je Općinski sud u Rijeci, dakle ne osobno M. R. kao sutkinja.

Prema Ustavu Republike Hrvatske, čl. 145. st. 4., državna tijela izravno primjenjuju pravo EU, te se sukladno st. 2. tog članka pravni akti Europske unije primjenjuju u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.

Za tumačenje prava Europske unije jedino je nadležan Sud Europske unije. Institut prethodnog pitanja propisan je čl. 19. st. 3. toč. b. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i taj institut se uobičajeno koristi u praksi nacionalnih sudova u ostalim državama članicama, a i niz hrvatskih sudova je koristilo ovaj institut u nekim drugim predmetima.

Kako su u ovim pravnim stvarima stranke iz različitih država članica (dakle, ne radi se o sporu samo između hrvatskih državljana) izravno za hrvatske sudove vrijede odredbe Ugovora o funkcioniranju EU, čije odredbe je nadležan tumačiti samo Sud Europske unije.

Zahtjev za prethodnu odluku u navedenom predmetu je postavljen sukladno Zakonu o parničnom postupku i Ustavu RH i njime se zahtijeva tumačenje propisa Europske unije, koji su primjenjivi u ovoj pravnoj stvari, jer je tuženik iz Republike Austrije”, stoji u odgovoru Općinskog suda Rijeka, kojega je potpisala Gordana Denona Kusijanović, glasnogovornica Suda.

Autor:D. K.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.