Foto: Darko Tomas / CROPIX

HEBRANG ALARMIRA! ‘Zdravstvo je na rubu pucanja, možemo ga spasiti jedino ovako…’

Autor: Brbara Vugrinec

Iako je ministar zdravstva Milan Kujundžić krajem svibnja najavio kako će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) isplatiti 200 milijuna kuna duga za isporučene lijekove i medicinski materijal bolnicama, danas neugodno iznenađenje za sve hrvatske građane: veledrogerije očito nisu vidjele ni lipe, usprkos Kujundžićevim obećanjima, jer je naš ministar zdravstva još jednom “reko pa poreko”. Veledrogerije više nisu mogle izdržati pa su povukle radikalan potez. Slijedi selektivna obustava, odnosno limitirana isporuka lijekova i medicinskih proizvoda, a najavljeno je i podizanje tužba protiv pojedinih bolnica, onih s najstarijim dugovanjima, u Dubrovniku, Sisku i Vinkovcima. 

Odgovornost nije na veledrogerijama, jer one na svojim leđima ne mogu nositi odgovornost za funkcioniranje bolničkog sustava. Već duži period upozoravaju na trend rasta bolničke potrošnje te negativni trend plaćanja dugovanja, zbog čega su se, kako bi osigurale redovnu opskrbu bolnica lijekovima, zaduživale u milijardama kuna. Kucale su na vrata Ministarstvo zdravstva i Ministarstva financija, upozoravale predsjednika Vlade Republike Hrvatske, ali nitko od njih nije shvatio alarmantnost situacije i onda je danas uslijedio “hladan tuš”.

Poslali smo upit Ministarstvu zdravstva, pokušali kontaktirati čak i samog ministra Milana Kujundžića, no odgovora nema. Što će novonastala situacija značiti za hrvatske građane, u pitanju su ipak ljudski životi i zdravlje pacijenata, a nadležni se o svemu još ne žele izjasniti.

Kako izgleda da zdravstvo nije nikada bilo u goroj situaciji i kako nitko od vladajućih nema odgovora, upit smo poslali bivšem ministru zdravstva Andriji Hebrangu. Na pitanje može li HZZO pokriti uopće ovaj vrtoglavi iznos, Andrija Hebrang je objasnio kako HZZO to ne može podmiriti, jer su prihodi daleko ispod rashoda: “HZZO prikuplja doprinose iz plaća svojih osiguranika i koliko doprinosa prikupi, toliko plati bonicama, dobavljačima i veledrogerijama. Budući da je prihod novca daleko ispod rashoda, onda je sustav morao doći do granice pucanja, to se upravo dogodilo sad”.

Na pitanje kako komentira potez veledrogerija o daljnjoj limitiranoj isporuci lijekova, Hebrang je samo podsjetio kako neke od njih imaju neplaćene račune od preko tisuću dana ili preko tri godine. “Veledrogerije to podnose tako da uzimaju nove kredite, da bi mogle nabaviti nove lijekove. S tim kreditima se poskupljuju lijekovi, jer te kredite treba ugraditi u cijenu lijekova. To je jedan zatvoreni krug koji ne može dobro završiti i pitanje je do kad veledrogerije mogu izdržati, jer su one sad na rubu pucanja. Najgore od svega je što veledrogerija, kad isporuči lijek, odmah mora platiti porez, dakle ona je dala lijek, platila je porez, a tisuću dana čeka da joj se ta cijena vrati natrag. To je nenormalna sitaucija” upozorio je naš sugovornik.

S obzirom da smo se doveli u ovakvu situaciju, pitanje je koje mjere možemo poduzeti za daljnje korake. Hebrang predlaže prvu, tzv. “vatrogasnu mjeru”, a to je da se hitno iz proračuna u HZZO ubaci najmanje jedna milijarda kuna. “Proračun nije u deficitu, zato što u proračunu ne uračuvaju taj dug od 8 milijardi kuna koje zdravstvo ima. Dok sam ja bio ministar zdravstva, uvijek smo dug HZZO-a bilježili u dug proračuna i proračun je bio taj koji je morao nadoknaditi gubitak HZZO-a, uz dokaz da se poslovanje maksimalno racionaliziralo. Sada se to ne događa i sustav je došao pred kolaps”, objašnjava nam bivši ministar zdravstva. Dakle, akutno je rješenje da se milijarda iz proračuna prebaci u HZZO, kako bi se privremeno “zakrpala” ova rupa i kako bi se sustav spasio od propadanja.

Drugi korak u rješavanju ove sitaucije je hitno donošenje novog zakona o zdravstvenom osiguranju koji mora biti takav da jamči pokrivanje svih troškova zdravstva. “Zakon o zdravstvenom osiguranju je prva velika reforma koju Vlada u kratkom roku mora donijeti. To je politički nepopularno, jer mi moramo početi za zdravstvo izdvajati barem onoliko koliko izdvajaju druge, nama usporedive zemlje, poput Rumunjske ili Bugarske. Danas izdvajamo manje od njih pa je zato situacija ovakva kakva jest”, zaključio je Hebrang te dodao samo par interesantnih podataka, a to je da se u Hrvatskoj godišnje po glavi stanovnika za zdravstvo izdvaja 700, a potroši barem 1200 eura. Usporedbe radi, u Sloveniji se izdvaja 1700 eura, a u drugim državama Europske unije, poput Njemačke, taj se iznos penje i preko 2 i pol tisuće eura.

Ipak, kako dobro primjećuje Hebrang, nisu samo lijekovi i veledrogerije jedini problem hrvatskog zdravstvenog sustava: “Tu su i plaće koje su daleko ispod dostojanstva zdravstvenog djelatnika pa gubimo ljude, odlaze u inozemstvo. Tu su neodržavanje bolnica, čiji je higijenski standard daleko ispod potrebnog minimuma”. Skrenuo je pažnju i na uvođenje novih metoda i novih tehnologija, koje su uvedene, zahvaljujući sredstvima Europske unije pa je kupljeno puno novih aparata, ali ti novi aparati trebaju i nove ljude, a zdravstvo nije povećalo svote za medicinsko osoblje.

Samo je pitanje vremena kad će sustav kolabirati, danas smo to vidjeli na primjeru veledrogerija, a sljedeću točku pucanja možemo očekivati na kadrovima, koji u sve većem broju napušta Hrvatsku. Kako problem još uvijek nije rješen i kako od Ministarstva zdravstva odgovora nema, preostaje nam samo zaželjeti vam dobro zdravlje, kako ovih dana ne bi završili u bolnici, jer lijekovi i sredstva bit će ograničeni.

 

 

 

Autor:Brbara Vugrinec
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.