screenshot, youtube

Jedan od najvećih i neponovljivih!

Autor: Andrija Kačić-Karlin

Krešimir Ćosić rođen je 26. studenoga 1948. u Zagrebu, a bogatu košarkašku karijeru počeo je 1964. godine u Zadru gdje je s KK Zadrom pet puta osvajao nacionalno prvenstvo. Nakon osvajanja srebrne medalje na Olimpijskim igrama u Ciudad de Mexicu, Ćosić odlazi na studij na američko sveučilište Brigham Young u Provu. Ondje je s momčadi BYU dvaput osvojio naslov prvaka u Western Athletic Conference (WAC) sveučilišne košarkaške lige, srušio rekorde sveučilišta u broju koševa i skokova te je izabran u nacionalnu “All Star” momčad.

Ćosić je prvi košarkaš izvan granica SAD-a koji je primio sveameričku košarkašku nagradu 1972. utirući tako put Draženu Petroviću, Toniju Kukoču, Dinu Rađi i ostalim europskim košarkašima u domovini košarke.

Prvi treneri bili su mu Enzo Sovitti i prof. Leonardo Bajlo. Za europsku reprezentaciju igrao je 6 puta a proglašen je najboljim igračem europskih prvenstava 1971. i 1975. godine.
S državnom reprezentacijom Jugoslavije, za koju je nastupio 303 puta, osvojio je na europskom prvenstvu prvo (1973., 1975., 1977.), drugo (1969., 1971., 1981.) i treće mjesto (1979.), na svjetskom prvenstvu prvo (1970., 1978.) i drugo mjesto (1967., 1974.), a na Olimpijskim Igrama zlatnu (1980. u Moskvi.) i srebrnu medalju (1968. u Mexico Cityju., 1976. u Montrealu). Nakon povratka iz Amerike u Europu sa Zadrom osvaja još dvije titule prvaka Jugoslavije, 1974. i 1975. godine.

Prema ostvarenim rezultatima riječ je o vjerojatno najboljem košarkašu bivše Jugoslavije, ali i jednom od najboljih košarkaša Europe u povijesti.
U razdoblju od 1969. do 1973. godine igrao je u SAD-u za Sveučilište Brigham Young. Bio je prvi neamerikanac kojeg su uzeli na draft u NBA. Godine 1972. Portland Trail Blazersi izabrali su ga kao broj 1 u 10. rundi drafta. Zatim je sljedeće godine izabran je od Los Angeles Lakersa u petoj rundi kao 15. izbor drafta.[2] Iako je imao nekoliko ponuda iz profesionalne NBA lige, Ćosić se odlučio za povratak u Europu. Mnogi stručnjaci smatraju kako je Ćosić mogao igrati zapaženu ulogu u NBA ligi, i to u vrijeme kada ondje uopće nije bilo ne-američkih igrača. Bio je prvi Europljanin u sastavu All American (All Stars).[3] Na Sveučilištu Brigham Young je dres s njegovim imenom i brojem 11 umirovljen 4. ožujka 2006. godine,[4] na počasnom mjestu gdje su samo dva košarkaška dresa umirovljena u povijesti te škole, Ćosićev dres i dres Danny Aingea, igrača Boston Celticsa iz slavnih osamdesetih.
Trenersku karijeru počinje 1976. godine u slovenskom klubu Olimpiji iz Ljubljane kao igrač/trener. Nakon završetka igračke karijere bio je uspješan i kao trener državne reprezentacije Jugoslavije. Kao trener reprezentacije Jugoslavije debitirao je na Europskom prvenstvu 1985. godine u Njemačkoj. Jugoslavenska reprezentacija pod njegovim vodstvom osvaja srebro na Olimpijskim igrama u Seoulu 1988. godine. Uvršten je, 1996. godine, u prestižnu Kuću slavnih košarkaša (Basketball Hall of Fame),[6] i to kao tek treći stranac povijesti,[7] čime je američka javnost priznala veličinu i trag koji je ostavio na kontinentu koji je ujedno i kolijevka košarkaške igre.

Za vrijeme studija na Brigham Young Universityju u gradu Provou u američkoj saveznoj državi Utah Krešo Ćosić postao je sljedbenik Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana[5][8] (poznata kolokvijalno kao Mormonska crkva). Kasnije je po povratku u Hrvatsku kao vjerni sljedbenik, 1975. godine, osnovao je mormonsku zajednicu u Hrvatskoj. Uz pomoć katoličkog svećenika Krešo Ćosić preveo je Mormonovu knjigu s engleskog na hrvatski jezik.[5][8] Mormonova knjiga je izdana 1979. godine i taj Ćosićev prijevod se još uvijek koristi u Hrvatskoj.[8] Po stjecanju neovisnosti Hrvatske (1992.) radio je u diplomatskoj službi kao ministar savjetnik u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Washingtonu u SAD-u.


Autor:Andrija Kačić-Karlin
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.