Foto: Zeljko Hajdinjak / Cropix

ZNANSTVENICI UPOZORAVAJU! Robotima ispitivali morsko dno i došli do zastrašujućeg otkrića…

Autor: Dnevno

U studiji znanstvenika sa Sveučilišta u Cambridgeu, proučavani su uzorci s grebena s morskog dna oko Antarktike da bi se izračunalo kolikom se brzinom led povlačio prije otprilike 12.000 godina, u vrijeme posljednjega ledenog doba na Zemlji.

Pokazalo se da se na nekim mjestima otapao i brzinom većom od 10 kilometara godišnje, odnosno da se otapanje odvijalo 10 puta brže od maksimalne promatrane brzine u posljednjih nekoliko desetljeća.

I premda je stopa povlačenja ledenjaka danas znatno niža, znanstvenici misle da bi se, ako se klimatske promjene nastave jednakim tempom, mogla približiti spomenutoj stopi.

Uz pomoć podvodnih robotskih vozila znanstvenici su istraživali grebene na morskome dnu, nastale prilikom pritiska leda koji se kretao i plutao u vodi malo iznad samog dna.

Istraživanjem su proučili izgled morskog dna blizu ledene ploče Larsen, koja se nalazila istočno od Antarktika.

MOGUĆE LEDENO DOBA

“Ovo je prva studija koja je definitivno pokazala da stopa povlačenja leda može biti tako brza“, rekao je glavni autor studije Julian Dowdeswell, direktor Instituta Scott Polar.

Znanstvenici vjeruju da su oceanske plime ključan dio procesa. Kad naiđe plima, ona zapljusne ledenjak i lagano podiže led s dna oceana. Kad se plima povuče, led se vraća na svoje mjesto.

Pod pretpostavkom da se proces uistinu odvijao na takav način, obrazac upućuje na to da se led na ovome području svakodnevno povlačio i za 40 do 50 metara. Tijekom cijele godine to bi iznosilo više od 10 kilometara.

Dowdeswell vjeruje da bi današnje okolnosti mogle nalikovati onomu što se događalo na kraju posljednjega ledenog doba.

Danas znanstvenici smatraju da tople oceanske struje pridonose otapanju antarktičkih ledenjaka. Topla voda prodire ispod ledenjaka duž njihovih rubova, a to rezultira njihovom destabilizacijom i stanjivanjem.

Nedavno istraživanje koje su proveli NASA-ini stručnjaci pokazalo je i koliki je zapravo gubitak leda na Antarktici i na Grenlandu.

Riječ je o godišnje oko 118, odnosno 200 gigatona leda, što je između 2003. i 2019. godine rezultiralo povećanjem razine mora za oko 1,3 cm. Problem je u tomu što bi se daljnjim otapanjem ledenjaka razina mora u dogledno vrijeme mogla podići i za metar i pol.

MALO LEDENO DOBA: U SAD-u više od 20 ljudi umrlo od smrzavanja

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.