Elon Musk // Joe Rogan screenshot

ŽIVIMO LI U HOLOGRAFSKOJ ILUZIJI? Elon Musk smatra da živimo u simulaciji kao u Matrixu

Autor:

Muskovo gostovanje kod Joea Rogana i dalje budi pažnju.

Poznati američki inovator Elon Musk otvorio je tijekom gostovanja u najpopularnijem američkom Podcastu temu koja desetljećima otvara brojne rasprave u znanstvenoj zajednici.

‘Vrlo je izgledno da smo u holografskoj simulaciji’

Živimo li u simuliranoj stvarnosti nalik hologramu? Musk smatra da vrlo vjerojatno da i da smo zarobljeni unutar pseudo-postojanja nalik ‘Matrici’. Ovaj svemir star je 13.8 milijardi godina i po Musku to iznosi sasvim dovoljno vremena da bi neka od civilizacija doživjela dovoljan tehnološki razvoj da shvati takvu okolnost, te da s istom možda i upravlja ako je doznala mehanizme funkcioniranja Matrice. “Ako pretpostavimo da postoji bilo kakva razina napretka, onda će igra biti teško razdvojiva od same stvarnosti ili će civilizacija kao takva zapravo nestati. Jedna od dvije navedene stvari uvijek se dogode. Zato smo vrlo izgledno u jednoj takvoj igri, simulaciji… Pošto i dalje postojimo.” Musk dakle smatra da bi sama spoznaja o pravoj prirodi Matrice završila njezino izvođenje.

“Vrlo je vjerojatno i izgledno da postoje brojne brojne simulacije. Možemo ih dakako zvati i stvarnostima, ili pak multiverzumima. Medij kroz kojeg te simulacije nesmetano teku – ma što on bio – vjerojatno je značajno dosadniji od samih simulacija. Zašto bi netko uopće radio simulaciju koja bi bila dosadna? Radiš je da bi bila zabavnija od same polazišne stvarnosti.” Musk dodaje da će u budućnosti i same video igre postajati sve bolje ‘destilacije’ zanimljivosti života koje živimo. Baza brojnih SF kratkih priča i novela upravo su simulirane stvarnosti – od ‘Matrixa’, ’13. kata’ pa do ‘Trumanovog svijeta’. A cijelu priču o hologramskoj prirodi svemira kreirali su David Bohm, Einsteinov ‘šegrt’ i jedan od najrenomiranijih svjetskih fizičara dvadesetog stoljeća, te Karl Pribram, neuropsiholog sa Sveučilišta Stanford.

Holografska paradigma, David Bohm i Karl Pribram

Pisac knjige ‘Holografski svemir’ (izdanje ‘Telediska’) Michael Talbot u ovom je dijelu spojio istraživanja dvojice znanstvenika uz implikaciju nevjerojatne pozadine naše cjelokupne stvarnosti. 1982. godine tako se dogodio jedan od najvećih događaja u znanstvenom svijetu – putem laboratorija fizičara Alaina Aspecta – subatomske čestice u posebnim uvjetima dobivaju zapanjujuću sposobnost komunikacije bez obzira na udaljenost. No brzina veća od brzine svjetlosti sama po sebi donosi i probijanje vremenske barijere što bi u principu značilo da je moguće putovanje kroz prostor i vrijeme u nevjerojatnim brzinama. Ovo je osnova Bohmove teorije po kojoj postoje takve nerealnosti koje su po njemu ‘rupe’ unutar holograma. Hologram je po definiciji trodimenzionalna fotografija ‘uslikana’ laserom u jednom složenom procesu. Za razliku od obične fotografije, hologram zadržava svaku informaciju originala bez obzira koliko je puta rascijepljen.

Karl Pribram pak smatra da je ljudski mozak ‘primopredajnik’ gigantskog holograma iliti beskonačne svijesti. Po njemu ključ u svemu imaju dijelovi nervi kroz koje prolaze impulsi s laserskom svjetlošću, što znači da je i mozak sam po sebi hologram. Ova teorija ujedno nastoji objasniti kako čovjek tijekom života pohrani deset bilijuna bita informacija na tako malom prostoru. Uz to je i fascinantna činjenica da bez obzira koliki dio mozga čovjek izgubio prilikom neke situacije i dalje zadržava sjećanja izuzev manje ‘maglovitosti’. Musk se tijekom gostovanja pozivao upravo na fizičare, kozmologe i filozofe unutar ‘holografske teze’. I gotovo je siguran da su njihove ideje na pravome tragu. “Zamislite akvarij s ribicom. Taj akvarij ne vidite uživo već preko dviju kamera postavljenih u posve drugačijim kutovima. Pod pretpostavkom da ne znate da je to jedna te ista ribica nakon nekog vremena ćete pomisliti da nekako komuniciraju čim imaju pokrete koji su prilično slični.”

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.