Wikimedia Commons

IZVANZEMALJSKA PRISUTNOST: Koja je veza iskustva astronauta misije Apollo 11 i novih otkrića na površini Mjeseca?

Autor: Z.G./Dnevno.hr

Lunar Reconnaissance Orbiter (LRO) naziv je za NASA-inu svemirsku letjelicu koja je lansirana 18. lipnja 2009. iz Cape Canaverala s pomoću rakete Atlas V. Otada pa do danas LRO mapira površinu Mjeseca. U osnovi, smatra se da služi kao prethodnik koji će pomoći u stvaranju preduvjeta za povratak ljudske prisutnosti na Mjesecu.

Iako se LRO pokazala neprocjenjivom u prepoznavanju mjesta visoke znanstvene vrijednosti i područja idealnim za buduće lunarne misije, svjetski poznati samoproglašeni ufolog (stručnjak za NLO-e) Scott Waring vjeruje da je LRO napravio svoje najvažnije otkriće do danas: dokaz o divovskome izvanzemaljskom gradu na Mjesečevoj površini. Na svome blogu Etdatabase.com Waring nagađa o podrijetlu “anomalije na karti Google Moon”.

“Na Mjesečevu krateru De Moraes našao sam izvanzemaljsku strukturu dugačku više od 15 kilometara”, rekao je Waring tumačeći nejasne detalje i mutne obrise na karti i dodao: “Možete vidjeti da ovdje postoji struktura te da se čini kako je to čvrst objekt.”

Čini se da se ispod anomalije pruža sjenka koju Waring pokušava kompenzirati osvjetljavanjem fotografije načinjene iz zraka. “Objekt mora da je ogroman, a čini se da je dio predmeta i nekakva kružna cijev. Izbliza izgleda kao jedna strana izvanzemaljske zgrade”, dodao je.

Intrigantna fotografija zapravo je samo dio mozaika koji dokumentira Mjesečevu površinu, snimljenog NASA-inim Lunarnim izviđačkim orbiterom.


No, Waringa je najviše uznemirilo to što na drugim fotografijama isti objekt izgleda kao običan krater, dok se “zdanje” vidi samo na spornoj fotografiji. Štoviše, teoretičar izvanzemaljske urote ispitao je fotografije dvama različitim filtrima koje pruža aplikacija “Google Moon”. Kada se primijene filtri “vidljiva slika” i “obojeni teren”, čini se da tajnoviti objekt naprosto nestaje s vidika. Stoga je to za Waringa, koji već dugo izražava sumnju u NASA-ina otkrića, “još jedan dokaz prikrivanja američke svemirske agencije”.

“Ono što je NASA napravila jest to da je prikrila taj objekt i postavila lažni krater na njegovo mjesto”, zaključio je.

Nadalje, Waring nastavlja s nagađanjem da su sablasno ravne linije na fotografiji, gotovo sigurno stvorene spajanjem kompozita, pravi dokaz NASA-ine urote.

“Zašto NASA ne želi da vidimo ovaj izvanzemaljski objekt? Oni zapravo ne žele da vidimo mnogo stvari pa im je bilo lako da neke od njih tako friziraju”, napisao je Waring te izazvao salvu komentara na YouTubeu.

Korisnik YouTubea George Mair komentirao je: “Pozdrav, Scotte. Može li ovo biti ogroman ventilacijski sustav za podzemni grad, čija je namjena da ispušta neke vrste dima?”

Drugi je pak korisnik rekao: “Meni se čini da je riječ o nekoj vrsti pokretne bušilice”.

Iskustvo astronauta misije Apolo 11

Iako prije zvuči kao scenarij za film znanstvene fantastike, sve se više se govori o brojnim tajnim izvještajima i transkriptima između glavnog NASA-ina centra i astronauta misije Apollo 11 na Mjesecu.

Zanimljivi detalji o tome s čime su se astronauti, navodno, suočili na Mjesecu zapravo potječu iz intervjua neimenovana profesora i Neila Armstronga s jednoga NASA-ina simpozija.

“Bilo je nevjerojatno… naravno, oduvijek smo znali da postoji mogućnost… činjenica je da smo bili upozoreni. Nikada nije bilo nekih pitanja o svemirskoj stanici ili gradu na Mjesecu”, rekao je Armstrong i nastavio: “Ne smijem ulaziti u detalje, ali mogu reći da su njihovi brodovi bili daleko superiorniji u odnosu na naše, i po veličini i po tehnologiji. Bili su veliki i prijeteći”.

U tajnim izvješćma, kako je rekao fizičar i profesor matematike sa Sveučilišta u Moskvi Vladimir Azhazha, postoji mnogo intervjua i dokumenata koji ukazuju da je moguće da su se astronauti misije Apollo 11 zapravo suočili s izvanzemaljskim bićima i NLO-ima dok su istraživali površinu Mjeseca.

“Neil Armstrong  tada je bio prenio poruku kontroli misije da su ih dva velika, tajanstvena objekta promatrala nakon što su sletjeli na Mjesec. No njegova se poruka nikada nije čula u javnosti, jer ju je NASA cenzurirala”, smatra Azhazha.

Prema brojnim izvorima, Armstrong je tvrdio da su izvanzemaljci bili prisutni na Mjesecu te da im je bilo naređeno da odu, a mnogi istraživači NLO-a tvrde da su čak snimljene čudne strukture i građevine. Sve je, navodno, detaljno prijavljeno kontroli misije, koja je namjerno cenzurirala informacije kako bi spriječila kaos i paniku na Zemlji.

Izvanzemaljci na Marsu?

Američki inženjer Gilbert V. Levin, inače glavni istraživač misije “Labeled Release experiment” iz 1976. kada je na Mars poslana sonda koja je trebala utvrditi postojanje života na tom planetu. Godine 1997. objavio je zaključak kako su 1976. na Marsu otkriveni živi mikroorganizmi. Štoviše, dana 12. travnja 2012. međunarodni tim u kojemu je sudjelovao i Levin, izvijestio je na temelju analize eksperimenata iz programa Viking da mogu predložiti otkrivanje “postojećeg života mikroba na Marsu”.

“Dana 30. srpnja 1976. godine LR je s Marsa vratio rezultate. Iznenađujuće, oni su bili pozitivni”, napisao je dr. Levin za američke znanstvene medije.

“Kako je eksperiment napredovao, ukupno četiri pozitivna rezultata, podržana s pet različitih kontrola, stigla su na svemirsku letjelicu Viking, udaljenu nekih 4.000 milja. Podatci su nam signalizirali otkriće mikroba na Crvenome planetu. Činilo se da smo odgovorili na pitanje postoji li život u svemiru”, rekao je Levin.

U eksperimentu su sonde s letjelice Viking testirale uzorke tla za biološke kemikalije koje su emitirali “izvanzemaljski mikrobi”. Zagrijavanje uzorka ubilo bi život kakav poznajemo, što znači da ako su se u prvom uzorku nalazili mikrobi, kemikalije bi trebale biti otkrivene u njemu, ali ne i u drugom uzorku! Prema dr. Levinu, upravo se to dogodilo. Međutim, NASA i dalje tvrdi kako nije uspjela pronaći bilo kakav fizički dokaz o postojanju života na Marsu. “Bilo je dima, ali ne i vatre”, zaključili su.

Levin je stoga podsmješljivo izjavio: “NASA je zaključila da je LR pronašao tvar koja oponaša život, ali ne i život”.

NASA je svih narednih godina istraživala je li Mars ikada u svojoj prošlosti bio pogodan za život otprilike onako kako je to bila ili jest Zemlja, uz plan da, ako bi takve dokaze pronašli, da takve uzorke onda pošalju s Marsa na Zemlju. Problem s rezultatima Levinova LR-a uglavnom se svode na to da se znanstvenici nisu mogli složiti o tome može li i na koji način do istih rezultata “metaboliranja” CO2 doći i u navodnoj sterilnim uvjetima na Marsu. Što se Levina tiče, jednom kad se rasprava svede na to što bi moglo dovesti do toga ili toga, odnosno na spekulaciju, cijela stvar pada u vodu. Glavni problem bio je taj što NASA tada, 1976., nije pronašla organsku materiju, što je očito bio ključan razlog zašto Levinove rezultate nisu uzeli kao dokaz ili barem ozbiljnu indikaciju da na Marsu doista ima života.

I doista, tijekom sve ove 43 godine od lansiranja Vikinga, nijedan od NASA-inih potonjih letjelica nije nosila instrumente za otkrivanje života koji bi potvrdio ili zanijekao ove uzbudljive rezultate.

“Život na Marsu činio se teško dokazivim. S druge strane kad bi Mars bio sterilan, to bi bilo blisko čudu. NASA-in znanstvenik Chris McKay jednom je rekao da Zemlja i Mars uzajamno ‘pljuckaju’ jedan drugog već milijardama godina. To znači, svaki put kad neki komet ili veliki meteorit udari u neki od ta dva planeta, nešto od izbačene tvari s površine planeta biva izbačeno u svemir. A potom male količine tog materijala doputuju i do drugoga planeta, noseći sa sobom mikrobiološke ‘autostopere'”, napisao je Levin.

No, Levin ide i korak dalje pa tvrdi da su rezultati zapravo dokaz kako na Marsu i dan-danas postoji život.

“Štoviše, NASA mora učiniti više kako bi pratila mikroorganizme na Marsu jer bi oni mogli predstavljati značajnu prijetnju životu na Zemlji”, dodao je Levin.

“Naša se nacija sada obvezala na slanje astronauta na Mars. Bilo koji život ondje mogao bi prijetiti ne samo njima, nego i svima nama po njihovu povratku. Dakle, pitanje života na Marsu sada je središnje mjesto o kojem se naša vlada mora očitovati”, zaključio je Levin i pozvao NASA-u da prije nego što pošalje ljude, ponovi svoje eksperimente na Marsu te da još jednom analizira otkrića mikroorganizama stara 43 godine.

U međuvremenu, NASA je najavila da će uskoro prestati surađivati s Rusijom u svemiri i umjesto toga izvesti isključivo američke raketne letove s posadom, počevši od 2020. godine.

Autor:Z.G./Dnevno.hr
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.