Foto: Srecko Niketic / CROPIX

OVO JE SVIMA PROMAKNULO! Spasonosno rješenje: Evo kako zadržati radnike u Hrvatskoj

Autor:

Trenutačno je u saborskoj proceduri tehnička izmjena Zakona o radu, zbog usklađenja sa Zakonom o sustavu državne uprave, jer se područni uredi državne uprave fuzioniraju sa svakom pojedinom županijom u mjestu područnog ureda do početka iduće godine. Međutim, kako tvrdi naša dobro upućena sugovornica, otkako je 2014. godine donesen Zakon o radu, nije donesena niti jedna značajna izmjena koja bi se mogla okarakterizirati kao rasterećenje za radnike, ili poslodavce, ili pak, kao demografska mjera. ”Osim povećanja iznosa plaće, radnicima bi dobro došli i određeni drugi benefiti koji se u drugim zemljama Europske unije uzimaju zdravo za gotovo, npr. povećanje minimalnog trajanja dana godišnjeg odmora.”

Trenutačno je na snazi Direktiva EU koja je implementirana u ZoR prema kojem je određeno minimalno trajanje godišnjeg odmora od 4 tjedna (20 dana). U drugim EU državama taj broj je znatno veći. Primjerice Španjolska, Francuska i Danska, pa čak i daleki Kuvajt, imaju 30 dana godišnjeg odmora, Velika Britanija i Estonija 28 dana, Finska i Švedska 25 dana, a Njemačka 4 tjedna za sve, a za mlade 5 tjedana, jer tako potiču demografsku obnovu (isto je i sa Švicarskom). Radni tjedan u Europskoj uniji traje drugačije u svakoj pojedinoj zemlji, što stavlja radnike u određenim zemljama u nepovoljniji položaj u odnosu na druge zemlje. Trajanje radnog tjedna u satima u RH je među najduljima, radni tjedan traje 40 h. U većini europskih država radni tjedan traje kraće. Primjerice, Nizozemska ima 30-satni radni tjedan, Danska ima 37-satni radni tjedan, Francuska 35-satni radni tjedan, a Švedska ima također probnih 6 h svaki dan, što je ukupno 30 h tjedno”, objašnjava naša sugovornica te dodaje da kraći radni tjedan osigurava i primjenu fleksibilnijeg radnog vremena.

”Zakonodavac može za poslodavce koji uvedu fleksibilno radno vrijeme (npr. ako radni tjedan traje 37 h, radnik radi ponedjeljkom, srijedom i četvrtkom po 9h, utorkom po 10h, a petak je slobodan) propisati dodatne porezne ili druge olakšice. Fleksibilno radno vrijeme omogućuje ili jedan dodatni slobodni dan u tjednu ili kraće trajanje rada u određene dane, što nije zanemarivo niti za produktivnost radnika niti za privlačenje radne snage općenito. U fleksibilno radno vrijeme bi spadala i opcija rada od kuće, koja je moguća i realna u nekim branšama.

Navedenim povećanjima bi se izravno utjecalo na kvalitetu života i rada radnika, te bi pridonijelo demografskim mjerama i očuvanju obitelji  koja je stup društva.  Radnik bi tako imao više vremena za svoje osobne preferencije, a njegov rad bio produktivniji. Ipak, “nije u šoldima sve”, zaključuje naša sugovornica.


Autor:
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.