VRATIO SE IZ NJEMAČKE KAKO BI ULJEPŠAO ‘MALI RAJ’ U HRVATSKOJ: Silba kao primjer uspjeha volonterskih snaga

Autor: Dnevno

Na otoku Silba, najudaljenijem otoku u zadarskom arhipelagu traje manifestacija Silbensko kulturno ljeto – Silba Summer Festival koja je ovoga ljeta uz anagažman volontera i ljubitelja ovog otoka pješaka i bajkovite prirode, turizmu na Silbi dala silovit vjetar u leđa! Pod pokroviteljstvom Turističke zajednice mjesta Silba, uz skromne budžetske mogućnosti kojima se pokriva samo gola logistika programa, na maloj Silbi su volonterski napori otočana i volontera pokazali koliko se puno toga u lokalnoj zajednici može promijeniti i unaprijediti uz srčanu volju i ljubav prema domovini. Inicijator svih ovih promjena  i razvoja turističkih sadržaja na otoku Silba, povratnik je iz Njemačke, Kristijan Lopac (38), kojeg je na Silbu dovela silna želja da otoku kojeg sam naziva „malim rajem“ udahne novi život i pretvori ga u najpoželjniju eko turističku destinaciju. Zbog velikog angažmana na otoku i činjenice da je svoju kućnu adresu u Berlinu zamijenio adresom na maloj Silbi, Lopac je preuzeo i funkciju predsjednika Turističke zajednice mjesta Silba, koju obavlja isključivo volonterski, radeći svakodnevno za razvoj ovog malog otoka.

Već nekoliko godina živite na Silbi gdje ste odlučili stvoriti svoj novi dom, po povratku iz Berlina i osobno ste poprilično zaslužni da se ovaj mali otok probudio i oživio.

Prošle su pune tri godine otkako sam se preselio na Silbu i stigao na ovaj mali otok, direktno iz centra Berlina. Rođen sam u Njemačkoj gdje sam živio svoj cijeli život, a u Hrvatsku me vratila velika  ljubav prema našoj Hrvatskoj i želja da se vratim u domovinu i dam svoj aktivni doprinos našoj zemlji. Silba je otok koji je po mnogočemu jedinstven i poseban, a njegov je turistički potencijal nedovoljno iskorišten i razvijen, u sezoni, a posebice izvan sezone što je velika boljka naših hrvatskih otoka. Upravo sam iz tog razloga odlučio svu svoju energiju uložiti u turistički razvoj Silbe.

Kako ste uopće  kao povratnik iz Berlina počeli s radom na ovom malom otoku?

Krenuo sam od nule, počeo s istraživanjem potencijala otoka i pri tom sam se posebno posvetio hrvatskoj kulturnoj baštini i specifičnostima drugih otoka, pa sam puno  obilazio otočke manifestacije i atrakcije kao što su Lastovski poklad, Saljske užance u Salima  s Tovarećom mužikom i mnoge druge. Ta su mi istraživanja i iskustva bila potrebna kako bih potaknuo oživljavanje starih i zanemarenih tradicija na Silbi i pretočio ih u turističke atrakcije, a tako sam pokrenuo i manifestacije poput Božićne čarolije na Silbi, ili Silbenskog kulturnog ljeta koje sada traje. Kroz ove dvije manifestacije, nastojim sve najbolje od silbenske tradicije što kvalitetnije predstaviti gostima otoka i utkato ovo sve naše posebno i specifično što je silbensko utati u turističku ponudu otoka.

Kakvu ste situaciju zatekli na otoku koji je poznat kao jedan od najljepših, ali u medijima se nažalost često ističe njegova zapuštenost i nemar prema potencijalu kojeg posjeduje?

Prvo mi je bilo jako bitno analizirati  zatečeno stanje na Silbi, koje je nažalost na neki način bilo preslika svih drugih otoka i manjih mjesta u Hrvatskoj. Naši su najudaljeniji otoci, poput Silbe, naši biseri Jadrana, na kojima je jako teško raditi i razvijati projekte, jer su uvjeti za rad gotovo nemogući, ne postoji adekvatna infrastruktura, ni radna snaga, a novu je nemoguće privući jer otoci imaju jako skromne budžete.  Teško je i zamisliti probleme s kojima se mi ovdje na Silbi susrećemo. Uz prednost za obitelji s djecom i boravak turista željnih mira, nezagađenosti i jedinstvenog ugođaja koje naša Silba pruža kroz činjenicu da je otok pješaka, mi ovdje bez automobila moramo sve prenositi „na ruke“, ili u malim karićima. Ovdje nema hotela, niti kampa, smještajni kapaciteti otoka su svedeni na privatni smještaj. Tu kreću drugi problemi, otok je udaljen, loše je povezan, nitko ovdje ne dolazi turistički radi 2 dana odmora, niti su iznajmljivači spremni iznajmiti svoje apartmane na nekoliko dana, tako da ovdje ljudi dolaze na 7 do 14 dana odmora, što nosi svoje specifičnosti. I iziskuje organizaciju jakih edukativno-kulturnih sadržaja kojih do prije nekoliko godina na otoku nije pratički bilo.

Iza vas je veliko managersko iskustvo u Berlinu, suradnja s brojnim jakim imenima iz svijeta biznisa, sporta, politike i estrade.

Točno, u Berlinu sam vodio jednu poznatu marketinšku tvrtku  s 300 zaposlenih, a surađivao s imenima kao što su Abramovich, Predrag Mijatović, Sheik Abdullah Mansour, Bono Vox, Angela Merkel, Karl-Heiz Rumminige, Angelina Jolie, David Beckham i mnogi drugi.

Imam veliko managersko iskustvo u turizmu, marketingu i sportu, no vjerujte, na Silbi svo ovo moje iskustvo nema veliku vrijednost, ovdje vrijede druga pravila, u ovakvoj okolini možete uspjeti isključivo ako imate iskrenu ljubav i volju i ako ste spremni sići sa svojeg pijedestala i početi živjeti s malim čovjekom, postati isti takav i tako graditi budućnost otoka.

Vaš prvi projekt bila je Božićna čarolija na Silbi, prva adventska manifestacija  na ovom otoku za koju nitko nije vjerovao da će uspjeti, jer na Silbi izvan sezone živi samo dvjestotinjak otočana, a otok nije nikada imao izvansezonske sadržaje kojima bi privukao turiste da ga posjete zimi.

Božićna čarolija na Silbi moj je prvi projekt ovdje koji je, unatoč velikoj skepsi, u potpunosti uspio i medijski odjeknuo i izvan granica Hrvatske. Projekt sam pokrenuo vođen željom da revitaliziram otok  izvan sezone i oživim ga u periodu kada veliki gradovi na Jadranu žive, a otoci su pusti. Udružili smo se svi, pristigli su nam i volonteri s drugih otoka, svakodnevno smo imali program na Silbi i kroz dobar PR i komunikaciju, došli su nam gosti iz cijelog svjeta, Austrije, Australije, Njemačke, Slovenije, Francuske, Nizozemske i  Norveške, a povećali smo broj noćenja u posincu za više od fenomenalnih 1500%! Božićna čarolija je već održana dva puta, uz stabilan rast manifestacije.

U tijeku je Silbensko kulturno ljeto koje je bogatije nego ikada. Kako ste zadovoljni ostvarenim? 

Silbensko kulturno ljeto traje još do 25. kolovoza, a svakoga dana, naši mještani i turisti uživaju u bogatom programu kojeg smo im priredili. Jako sam ponosan na ovogodišnju ponudu, pokazali smo da uz pravu viziju i vjeru, ništa nije nemoguće. Sjećam se svog prvog razgovora početkom ljeta s maestrom Alanom Bjelinskim s kojim smo ostvarili povijesni koncert Simfonijskog orkestra HRT-a na Silbi, sa 75 glazbenika koji su u srpnju izveli jedinstven koncert u čast skladateljima Bruni Bjelinskom i Igoru Kuljeriću koji su sahranjeni na ovom otoku i ovdje su stvarali svoja brojna djela. Bio je zaista zaprepašten mojim idejama i nije mu bilo jasno kako to sve mislim izvesti. Ali uspjeli smo!

Moj trenutni tim čine volonteri i „moji ljudi“ Alma Kruško, Mile Krslović i Britanac koji je na Silbu iz Londona došao iz ljubavi, Henry Staforth. Mi stojimo iza svih ovih programa i organizacije,  a čovjek bi očekivao vojsku.

Ja sam perfekcionist, nisam zadovoljan s prosjekom, uvijek želim da Silba bude najbolja u svemu. Naravno, nismo mi savršeni, ali smo ponosni na sve što radimo. U tijeku našeg Silbenskog kultrnog ljeta, na Silbu smo doveli performere i glumce iz cijele Hrvatske, plesače i prvake baleta, glazbenike iz Europe i Hrvatske, koji su izvodili od klasike, jazza, funka, rocka, a naravno, bilo je i neizostavne prave dalmatinske zabave. Pokazali smo turistima bogatstvo naše kulturne baštine, silbenskog folklora i tradicije, silbenskih gastro delicija, narodnih običaja…Izradili smo i prve Silbenske novine, održali niz radionica za djecu iz odrasle, organizirali sportske igre koje obuhvaćaju i stare, tradicijske sportove i aktualne sportske discipline. I sve to gotovo bez ikakvog budžeta. Na maloj Silbi, otoku pješaka i netaknute prirode, mi nudimo jedinstvene programe.

Na kojim projektima trenutno radite?

Trenutno pokrećemo projekt „Otok Silba – Prvi otok bez plastike“. Ovdje je izuzetno važan odnos prema prirodi, svjesni smo da naša Silba mora biti čist i eko otok, kako za turiste koji ovdje dolaze upravo iz istaknutih razloga, a tako i za našu djecu, kojoj u nasljeđe valja ostaviti čiste plaže i očuvanu prirodu.

Ovo nije otok za masovni turizam, niti Silba to ikada smije postati. Ovo je otok za ljubitelje prirode koji znaju poštovati prirodu i živjeti u skladu s njom.

Zato želimo da Silba bude i prvi otok bez plastike u Europi. Već smo započeli s obrazovnim radionicama za naše mališane o tome koliko plastika ugrožava prirodu i život životinjskih vrsta u moru, pod sloganom „Say No to Plastic Bags“. Nastavljamo s edukacijama, s akcijama čišćenja silbenskih plaža, a pokrenut ćemo i dodatne javne akcije kako bismo uz podršku vas, predstavnika medija, skrenuli pažnju na važnost očuvanja prirode na otocima i upravljanju otpadom.

Što su po vama najveći problemi ovog i obližnjih otoka?

Imamo dosta stvari koje na Silbi moramo hitno riješiti, a to su također sada moji temeljni zadaci – to je infrastruktura samog otoka koja je loša i to nas ne razlikuje puno od ostalih udaljenih otoka. Trebamo pojačati brodske linije, organizirati odlagališta smeća i jako bitno i opasno, sprovesti prave protupožarne mjere na otoku, napraviti protupožarne puteve.

Golema je promjena doći iz tolikog grada kao što je Berlin na jednu malu Silbu. Što vas motivira da i dalje ostajete na ovom otoku?

To je dobro pitanje!  Po završetku ove sezone, planiram sjesti s mirom, podvući crtu i napraviti evaluaciju svega što sam do sada uspio pokrenuti na otoku, a onda oformiti tim koji će zajedno sa mnom izraditi strategiju za popunu revitalizaciju ovog otoka koji je uistinu pravi mali raj na zemlji, s velikim neiskorištenim potencijalom.  Uskoro ćemo raspisati i natječaj za direktora TZ mjesta Silba koji će biti glavni operativac, a moja će uloga ovdje ostati volonterska i savjetodavna, ali nastavljam s onom najvažnijom ulogom – ulogom aktivnog volontera i pokretača promjena, koji diše s ovim otokom. Silba je moje srce, Silba je moj dom, iako sam rođen u Berlinu i skoro cijeli život živio u Berlinu. Ono što ja osjećam i vidim kao svoji misiju je revitalizacija ovog, ali i drugih otoka. Ja volim Hrvatsku, ponosan sam na našu Dalmaciju, a ako na Silbi možemo u samo par godina toliko promijeniti, onda to možemo prenijeti i na Zadarsku županiju, na grad Zadar koji je moj omiljeni grad u Hrvatskoj, a možemo i na cijelu Hrvatsku. Prošlo je vrijeme u kojem hrvatski turizam može nuditi samo sunce i more, pizzu i jeftine suvenire. Današnji turizam traži sadržaj, tradiciju i kulturnu baštinu, domaće proizvode i delicije, antistresne i sportske sadržaje, umjetnost, kulturne programe….Ako imamo kvalitetnu ponudu – imat ćemo i prave goste, ljude koji se za dolazak na naše otoke opredjeljuju i srcem i svojim svjetonazorom, koji će ujedno biti i kvalitetni potrošači koji cijene i poštuju sve što dobivaju ovdje.  Naši otoci imaju sve preduvjete da postanu top destinacije. Mi smo na Silbi već počeli na tome raditi i kao dobar primjer dokazujemo da je za to doista kao najveća pokretačka sila potrebna ljubav prema domovini i čvrsta volja za radom i želja za napretkom!

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.