Flickr

Iz susjedne Srbije sve više upozoravaju: ‘Moguće da je broj preminulih od virusa korona veći od službenog’

Autor: Dnevno

Zbog manjeg broja testiranja na koronu i sistema po kojem se broje umrli od ovog virusa, izvjesno je da je jedan dio preminulih ostao izvan službene statistike. U razgovoru za CINS epidemiolozi Zoran Radovanović i Branislav Tiodorović kažu da postoji mogućnost da je broj umrlih od korone veći od službenoga.

Do danas je od posljedica koronavirusa, prema službenoj statistici, u Srbiji preminulo 200 osoba.

Vijećnik Općine Palilula iz Niša, Milan Andrejić, umro je 28. ožujka ujutru na Klinici za infektivne bolesti Kliničkog centra Niš. Imao je 40 godina. Andrejić je bio član Srpske napredne stranke (SNS), ali nisu samo njegove partijske kolege dovele u pitanje njegovo liječenje. Oporbeni  zastupnik Branislav Jovanović napisao je na svom Fejsbuk profilu da je oko Andrejićeve hospitalizacije bilo problema.

„I poslije nekoliko dana borbe, sa temperaturom 39,5 uz kašljanje i povraćanje, nitko nije htio da ga odveze, već je to učinio otac, i niko nije htio da ga primi na Infektivnu kliniku, sve dok nisam pozvao te noći ljude iz vrha zdravstva u Nišu“, objavio je Jovanović.

Kako je Krizni stožer za suzbijanje COVID-19 narednog dana saopštio na konferenciji za novinare, 28. marta su od posledica izazvanih virusom korone preminule dvije osobe. Andrejić nije ušao u statistiku.

Međutim, ovo nije usamljeni slučaj.

Početkom travnja u 49. godini, preminuo je i direktor Sektora za planiranje i investicije niškog ogranka Elektroprivrede Srbije, Miroslav Pešić. Njegova porodica tražila je odgovore na pitanje zašto pokojnik nije bio testiran na koronu i zbog čega je, ukoliko već nije umro od posljedica virusa, pokopan u kovčegu.

„Zdrav i bez kroničnih bolesti. Nije testiran i nije ušao u statistiku. Hoću da znam zašto sada leži u limenom sanduku“, piše na Facebook profilu obitelji Pešić.

Jedan od mogućih razloga što se oni nisu našli u zvaničnoj statistici je činjenica da se umrlim od korone proglašavaju samo oni koji su prije smrti testirani kao pozitivni na virus i kod kojih je od strane liječnika ocjenjeno da je korona uzrok smrti, otkriva Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS).

Ipak, do travnja broj testiranih nije bio velik.

Medicinsko osoblje niškog Kliničkog centra (KC), koje je želelo da ostane anonimno, tvrdi da je do pre mesec dana tek mali broj pacijenata bio testiran, iako su imali sve simptome zaraze, pa čak su i delili sobe sa onima koji su i zvanično pozitivni na virus korona. Kažu i da je broj preminulih bio veći od onog kojeg je javnosti davao Krizni stožer.

„Samo za jedan vikend su stigle 28 potvrde o smrti. To je ukupan broj, da se razumemo. Nisu svi oni bili zaraženi. (…) Međutim, primjera radi, na Odjelu za pulmologiju, gdje je smješten jedan broj zaraženih, u smjenama je umiralo po nekoliko njih, ali nisu ušli u statistiku, jer nisu bili testirani“, navodi jedan od zaposlenih u KC-u.

Nakon toga je, kaže, usledilo masovno testiranje.

Odgovor na pitanje zbog čega nisu testirani svi koji su bili tretirani kao zaraženi, CINS nije dobio od direktora niškog KC Zorana Radovanovića.

Član Kriznog štaba za suzbijanje COVID-19 epidemiolog Branislav Tiodorović za CINS je potvrdio da hipotetički postoji mogućnost da je više preminulih koji su bili zaraženi koronom od onoga što pokazuje statistika.

„U nekoj situaciji, u toku sledeće godine, na primer, kada budemo radili neko istraživanje, vjerovatno ćemo imati procjenu da je možda više preminulo, nego što kaže statisitika (…) U epidemiji stradaju ljudi i dogodi  se da oni ne budu potvrđeni, ili da niste imali laboratorijski podatak, ili da vam je čak laboratorija rekla da su negativni, ali sve okolnosti kada sagledate, možete da kažete da je umrlo više ljudi“, kaže Tiodorović.

Pojašnjava da u statistiku ulaze samo pokojnici sa pozitivnim testom, kod kojih je infektolog, pulmolog ili anesteziolog koji rukuje respiratorima ustvrdio je da je korona izravan uzrok smrti.

Da u broj umrlih nisu ušli svi koji su preminuli od virusa smatra i epidemiolog Zoran Radovanović.

„Malo smo testirali, a mnogi su sigurno umirali, a nije im postavljena dijagnoza, nismo imali testove“, objašnjava Radovanović.

Na pitanja u vezi sa potencijalno većim brojem preminulih od zvaničnog, novinarima CINS-a nisu odgovorili ni u Ministarstvu zdravlja ni u Institutu za javno zdravlje Srbije Dr Milan Jovanović Batut.

Dodatna dilema za lekare je, kako kaže epidemiolog Tiodorović, to što mnogi od pacijenata zaraženih koronom preminu od sasvim drugih bolesti, poput srčanog udara.

Kao jedan od primera on navodi slučaj osobe iz Gerontološkog centra u Nišu.

„Imamo situaciju baš od pre nekoliko dana i ja sam tu pitao šta je u pitanju. Čovek iz Gerontološkog centra Niš je umro i radilo se o kardio-vaskularnoj bolesti. On nije ušao u statistiku, zato što jednostavno nije umro od bolesti korone“, kaže Tiodorović.

Kao problem dodaje i one koji umiru kod kuće. Tada liječnik Hitne pomoći mora da prouči prethodne loječničke nalaze i izvešće  kućne njege, pa ukoliko je pacijent bio pozitivan na koronu, da to i napiše kao uzrok smrti. U tom slučaju bi i oni ušli u statistiku.

Ipak, dodaje Tiodorović, konačnu reč u svim slučajevima daje nezavisni lekar – mrtvozornik.

Preminuli za koje su sumnja da su imali koronu a nisu testirani, obeležavaju se kao suspektni na COVID-19 i sahranjuju se po posebnoj proceduri, isto kao oni kod kojih je korona utvrđena.

„Najpre se stavljaju u PVC vreće, zatim u limeni sanduk, pa tek onda u drveni. Ako je mrtvozornik napisao da je sumnja na COVID, onda mi postupimo po tome“, kaže za CINS Dragana Stevanović, direktorka niškog javnog preduzeća koje upravlja grobljima Gorica.

Član Kriznog štaba Tiodorović objašnjava da je razlog u tome što su se ti pacijenti lečili na istoj klinici sa obolelima od korone.

„To se radi da se ne bi desilo da čoveka koji je umro, a bio je u kontaktu sa drugim ljudima koji su pozitivni, sahranite u običan sanduk, pa da dođe do kontakta obitelji sa njim, ili bilo koga drugog. Onda se provodi taj pojačani nadzor, odnosno, pojačani odnos prema njemu, kao da je pozitivan, a on u stvari nije“, podvlači Tiodorović.

Inače, prema podacima javnog preduzeća koje upravlja niškim grobljima Gorica u aprilu se, zbog gustog rasporeda, na sahrane čekalo i po nekoliko dana. Primjera radi, član niškog kora Branko Milan Mandić, koji je u 40. godini preminuo u subotu 11. travnja prema službenim podatcima bio je pokopan tek sljedećega četvrtka, 16. travnja. Sličan problem je i sa kirurgom Miodragom Lazićem, koji je preminuo 14. aprila, a sahranjen je četiri dana kasnije.

Čekanje na pokop posljedica je povećanog obujma posla Gorice, jer se, prema podacima ovog javnog poduzeća, sa 6-7 pogreba dnevno broj popeo na više od 10. Direktorka Gorice Dragana Stevanović potvrđuje da je u Nišu više mrtvih otkako se proširila zaraza.

 

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.