U raljama mirovinskih reformi – krediti pali, a zaduženost opće države raste

Autor: Tvrtko Dolić / 7dnevno

Premijer Andrej Plenković i ekipa prekasno su prepoznali da ovakav mirovinski sustav konstantno povećava dug opće države, čak i u ovome vremenu jeftinog novca i obveznica s malim prinosima. Vide spas u fiskalnoj presiji i represiji.

Andreju Plenkoviću sretno se potrefilo da dođe na čelo Vlade u razdoblju kredita bez kamata i obveznica bez prinosa. Svejedno, kamate koje država plaća na kredite pale su samo za četvrtinu! U pokradenom Agrokoru izrazili su zadovoljstvo da je kamata na roll up kredit pala ispod 10%. Nema biznisa koji to može financirati. Hrvatska se u svijetu šminka s obveznicom “Croatia Y10 bond” uz prinos 0,98%. Baš me zanima koliko je prodano tih obveznica. Vlada je u prošli utorak prodala trezorske zapise Ministarstva financija u iznosu 1 milijarde i 168 milijuna kuna s kamatom 0,8% i rokom dospjeća od 1 godine. I tako stvorila mogućnost da isplati 1 milijardu i 152 milijuna kuna obveznica prispjelih za isplatu. Kako vele, najnovije stanje našeg duga po osnovi trezorskih zapisa je 18 milijardi kuna. Od toga je 90% s dospjećem od 1 godine! Trebamo provjeriti preuzimaju li mirovinski fondovi Drugog stupa bilo kakve državne zapise s prinosom ispod 1%. Znate, bez visokih prinosa na državne obveznice Drugi mirovinski stup postaje besmislen. Do kraja godine sveukupni dug opće države prijeći će 300 milijardi kuna, psihološku granicu od bodljikave žice. Kolike prinose ubiru privatni mirovinski fondovi Drugog stupa? Za one obveznice koje preuzimaju na temelju naše mirovinske štednje. Ovih se godina novčane kumulacije ne ukamaćuju, pa svaki dan vrijede značajno manje. Management tih fondova upravlja s 1/4 mirovinske štednje, a košta nas više nego HZMO, koji upravlja s 3/4 uplata iz bruto plaće za mirovinu. I još vodi brigu o cjelini mirovinskog sustava. Servisira naš mirovinski sustav od mikro-razine pa do njegove cjeline. I još fondovi privatnog Drugog stupa besplatno koriste mnoge usluge HZMO-a. Preskupi management mirovinskih fondova Drugog stupa jednostavno proždire supstanciju tih fondova. Bez visokih prinosa na preuzete državne obveznice i one koje će se svaki mjesec dodatno preuzimati, ti će fondovi opako kopniti. Neki fondovi Drugog mirovinskog stupa već su u crvenom.

Visoki prinosi na obveznice države

Sukladno mirovinskom sustavu koji nam je nametnut 2002. i nedavno dodatno pokvaren, nezaustavljiv je proces konstantnog zaduživanja države kroz obveznice koje prepušta mirovinskim fondovima Drugog stupa. Financijske neravnoteže izvirale su i iz dodatnog državnog financiranja prinosa na plasirane obveznice. Za one manje informirane, napomenut ću da za mirovine uplaćujemo petinu bruto plaće iliti 20%. Od 2002. četvrtinu tog izdvajanja, 5% iz naših bruto plaća, prebacivali smo i prebacujemo u privatne fondove pod kontrolom stranih banaka i njihovih osiguravajućih društava. Ta društva iz mirovinske štednje financiraju sve svoje troškove, uključujući plaće. Za tu rupu četvrtine mirovinskih kumulacija, država se skupo zaduživala, za isplatu prispjelih mirovina, koje je državni stup u cijelosti namirivao. Privatni fondovi su za taj naš novac preuzimali državne obveznice uz visoke prinose. Tako je država dvostruko plaćala – da namiri minus (četvrtina) u državnom Prvom stupu i još dodatno za visoke prinose na državne obveznice koje preuzimaju fondovi Drugog stupa (za naš novac)! Država je sama sebi i svima nama navukla luđačku košulju. Drugi mirovinski stup je tranzicijski nonsens, jer je privatan i obvezan. Povremeno čujemo poviku: “Ne dam svoj novac! Neka država odmakne svoje šape od moje štednje!” Kada se prilikom prvih (prijevremenih) umirovljenja u okvirima obaju obveznih mirovinskih stupova, pokazalo da su mirovine manje od očekivanih, paraziti na mirovinskim fondovima Drugog stupa pokrenuli su žestoku kampanju za spas “komunjarske reforme” iz 2002. HDZ i SDP glume dvostranačje, a u stvarnosti sinkrono pljačkaju zemlju. Vlada i svi ti paraziti na Drugom stupu digli su poviku da se događa nepravda prema novim umirovljenicima. Za takve i sve buduće umirovljenike uveden je proračunski mirovinski dodatak 20,25% . Vlada je jednostavno izigrala osiguranike – kroz proračunski dodatak 20,25% navela ih je da ostanu u mješovitom sustavu obaju obveznih stupova. Naime, stariji umirovljenici, oni umirovljeni strogo na temelju svojih uplata u državni Prvi stup, primali su proračunski dodatak 27% na temelju dvije tranzicijske činjenice: (1) Zbog uvođenja Drugog stupa kao privatnog i obveznog, punjenje državnog Prvog stupa smanjeno je za četvrtinu, preračunato za trećinu kumulacije. Tako pokradeni Prvi stup nije mogao uskladiti aktivne mirovine s porastom plaća. (2) Zbog prelaska na izračun mirovine na temelju sveukupnog staža, a ne na temelju 10 najboljih godina, što je dovelo do dramatičnog pada mirovina. Za komunizma i ratnih 90-ih radili smo za 200-300 njemačkih maraka mjesečno. Zahtjevi (1) i (2) trebali su završiti s proračunskim povećanjem takvih mirovina za 50%, ali se s 27% “ubilo dvije muhe”, zapravo sve nas. Bila je to samo polovična pravda za starije umirovljenike, suprotna povici parazita na Drugom mirovinskom stupu da su “državni” umirovljenici povlašteni. Mlađi umirovljenici nisu izloženi negativnostima koje su dovele do proračunskog dodatka 27% za starije umirovljenike. Prvo, osiguranici mješovitog tipa, oni koji su uplaćivali 15% u Prvi stup i 5% u Drugi stup, mogu računati na punu kumulaciju 20% iz bruto plaće. Drugo, to su relativno mlađe generacije, koje ne pogađa onaj izračun mirovine koji se vraćao sve do bivše države i vremena kada smo radili za crkavicu.

Obmanjivanje se nastavlja


U dnevnom novinstvu ovih su se dana pojavile žalopojke da kasni “planirano” povećanje stope uplata u Drugi mirovinski stup. Kao, dvojba se svodi na to hoće li se povećati ta stopa i za toliko smanjiti uplata u državni Prvi stup, ili će se povećati sveukupno izdvajanje iz bruto plaće na 25%, što bi dodatno opteretilo cijenu rada i našu konkurentnost, uz pad kupovne moći zaposlenih. Blaža varijanta je da se izdvajanje u Drugi stup poveća na 10%, na koliko bi u tome slučaju palo izdvajanje u Prvi stup. A država se i bez toga enormno zadužuje za namirivanje aktivnih mirovina. Josip Alardović je došao na čelo Ministarstva rada i mirovinskog sustava jer je zagovarao povećavanje uplata u Drugi stup. A bilo je prirodno da kao šef HZMO-a zagovara povećanje uplata u državni Prvi stup, za koji je bio zadužen. Da bi osvario uspješnu karijeru u ovakvoj “demokraciji”, morao se pozicionirati nasuprot interesu umirovljenika. Uzmimo da će se izdvajanje za Drugi stup povećati na 10%, u nekoj od ponuđenih varijanti. To vam praktično znači da će se udvostručiti preuzimanje državnih obveznica od strane fondova Drugog mirovinskog stupa, da će država morati uplaćivati veće prinose u mirovinske fondove, za dvostruku količinu obveznica u odnosu na današnje parametre. Država se mora zaduživati ne samo za namirivanje aktivnih mirovina, nego i za namirivanje prinosa na obveznice države, one koje su prebačene u mirovinske fondove za naš novac! Mišljenja sam da će se u takvom slučaju (i dodatno zbog proračunskog dodatka 20,25%) trostruko ubrzati produbljivanje duga opće države. Premijer i ministri posve se oslanjaju na fiskalnu presiju i represiju, koja guši našu ekonomiju, jer se porezni ulazi ne usmjeravaju proaktivno, nego odlaze na financiranje obveza stranih banaka, odnosno njihovih osiguravajućih društava. Bivši šef Ministarstva rada i mirovinskog sustava Marko Pavić sklonio se u glavnu fotelju drugog ministarstva, i hladno promatra nered koji je posijao zajedno s Plenkovićem i Marićem. To je moguće samo kod nas.

Autor:Tvrtko Dolić / 7dnevno
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.