DEMOGRAFSKE PUSTINJE šire se Hrvatskom

Autor: dr. sc. Stjepan Šterc/7dnevno

Pustinjski su prostori iz naših ranih učenja u mlađim danima uvijek izazivali posebnu pobudu svojom udaljenošću, izoliranošću i posebnošću, stvarajući slike drugačijih prostora u kojima ljudska populacija egzistira samo u prolazu. Sahara, Arapska pustinja, australske pustinje, Gobi, Sonora, Atacama i još puno njih dio su našeg realnog svijeta u geografskom prostoru koji nas okružuje i većini udžbenički sadržajni izazov, osim velikim putnicima kojima su ti izazovi strast, način života i vrijednosni pomak iz svakodnevnog prostornog i društvenog okruženja. Poput vječnog putnika Stipe Božića.

Pustinjski su prostori drugačije zemaljsko bogatstvo i osim svoje veličine, njihova je prirodna sadržajnost u različitosti, a pustinjska atribucija uglavnom vezana za nepostojanje, odlazak ili/i samo prolazak ljudi. Postoje ipak i u takvim pustinjskim prostranstvima izuzeci koji svojom snagom duha i volje mogu pustinjama proći, pa čak i u njima ostati, formirajući prostorne životne oaze u kojima, uza svu izoliranost, udaljenost i prostornu suženost, ljudska populacija ostaje i nastavlja, zadržavajući nevjerojatnu posebnost i pokazujući volju sasvim različitu od globalnih urbanih utrka za pokazivanjem i dokazivanjem statusa prema drugima. Zaboravljena vrijednost u nemirnome moru političke, društvene, diplomatske, gospodarske, financijske i ine sebičnosti.

Promjene su oko nas poput vječne mijene, kako bi se to filozofski označilo u sklonosti vjerovanja kako s vječnim promjenama usputno ide i neumitnost njihovih bespogovornih prihvaćanja, umjesto usmjeravanja nabolje za pojedince i ljudsku populaciju u cjelini. Moderna nam vremena ostavljaju nove pustinje uz svu prirodnu sadržajnost i bogatstvo, prostore u kojima se stoljećima egzistiralo, živjelo i uzdizalo i javljaju se izvan tradicionalnih prevladavajuće aridnih krajeva. Pustinje u kojima nestaje čovjek, s malo zabrinutosti razvijenih društava u odnosu na zabrinutost za nestanak endemskih biljnih i životinjskih vrsta.

Demografske pustinje

Nestanak je ljudske populacije u pojedinim prostorima (regijama) modernih i uvjetno rečeno razvijenih društava naša stvarnost, a prostorna ih demografska praznina pretvara u nove pustinjske oblike koji postaju poput oglednih prostora proučavanja bogatstva flore i faune u kojima je nekada egzistirao čovjek i poput prostornih rezervata s oglednim primjercima napuštene ljudske nadgradnje. Demografske su se pustinje na našu žalost počele širiti i Hrvatskom, onom drugom Hrvatskom izvan domašaja i interesa uigranih gospodara provođenja europskih vrijednosti, u “dalekim” izvangradskim, graničnim, brdsko-planinskim, otočnim i sličnim prostorima.

Svaki odlazak u te “daleke” i ponosne hrvatske krajeve bogate tradicijom, povijesnim značenjem, prirodnom sadržajnošću i nekad životnom radošću ostavlja gorak okus praznine, napuštenosti, zanemarenosti, državne i političke nebitnosti, tišine, mirnoće i ostarjelosti. Zaboravljen svijet i prostor u kojem je obranjena Hrvatska od vojnog udara i u kojem su europske vrijednosti samo slike s naslovnica pri političkim izričajima. Slavonija, Posavina, Banovina, Kordun, Lika, Dalmatinska zagora… polako i sigurno nestaju pred našim očima i uz naš blagoslov, a sela u njima ostavljaju unutarnju prazninu pri prolasku. Vidljivo je to svakom prolazniku-namjerniku, samo je pitanje doživljaja i osjećaja važnosti izgubljenih prostora i osobne pozicijske ustrajnosti u provođenju europskih vrijednosti, koje u demografskoj praznini ne postoje niti će više biti bitne.

Hrvatska je samo prošle, 2019. godine, u prvih 10 mjeseci prirodnim putem izgubila 14.948 osoba (do kraja godine 2019. gubitak će biti oko 17.000), a godinu dana prije u istom razdoblju 13.628 osoba (ukupno 2018. 15.994). Toliko je, naime, više osoba umrlo nego što ih se rodilo prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku i toliko o zaustavljanju demografske pustinje i ublažavanju i javnom ispuhivanju demografske destrukcije i problematike (statistika u nizu, prirodno kretanje, 15. 1. 2020.). Svake godine više od 150 sela s prosječno sto naseljenih i tako već šestu godinu zaredom! Silina nestanka u zamjenu za europske vrijednosti, a vanjsko iseljavanje nije još ni spomenuto.

Demografski slom

Pustinjska praznina nije zahvatila samo hrvatske izvangradske prostore nego se uvukla i u znanstveni sustav koji mirno promatra demografski nestanak, ali ne i svaki pokušaj znanstvenog, stručnog i nastavnog razmatranja i rješavanja hrvatskoga demografskog sloma. Usredotočenost birokratskog zaustavljanja od hrvatskog ministarstva znanosti akademskog demografskog i sličnog predmetnog interesa poput smislenog je djelovanja protiv hrvatske budućnosti. Demografski nestanak Hrvatske nasuprot njihovoj stabilnosti, opstanku na vlasti i anacionalnom političkom djelovanju kao obrazac nove Hrvatske s europskim vrijednostima. Nemogući zamišljaj u drugim zemljama kojima je stalo do znanstvenog pristupa najvažnijoj problematici njihove sadašnjosti i budućnosti.

Nevjerojatno je koliku je uznemirenost, unutarnju odsutnost i akcijsku sukladnost Fakultet hrvatskih studija unio u birokratsku anacionalnu ministarsku, sindikalnu i javnu družinu svojom pojavom, nazivom i predmetnim interesom. Fakultet kojemu je primarni znanstveno-nastavni i znanstveno-istraživački interes hrvatsko društvo i hrvatski prostor sa svim svojim civilizacijskim, povijesnim, kulturnim, identitetskim, tradicijskim, iseljeničkim, razvojnim i inim vrijednostima, postaje s novim potpuno očekivanim, logičnim i objektivno potrebnim preustrojem ministarsko-sindikalni problem veći od sve siline smanjivanja studentske, učeničke i uopće ukupne hrvatske populacije. Ključni resor hrvatske Vlade za sva razvojna planiranja temeljena na obrazovanju, znanosti, istraživačkim i projekcijskim zakonitostima i uopće intelektualnom pomaku od prosječnosti i političke osrednjosti i praznine, nasuprot najvažnijoj problematici hrvatske budućnosti otužna je slika današnjeg vladanja nad Hrvatskom.

Osobni promašaji podižu se na formalnu razinu i umjesto zajedničkog usmjeravanja prevažnog pristupa hrvatskoj demografskoj problematici te njezina tehničkog i organizacijskog rješavanja u skladu s akademskom razinom i objektivnim potrebama, birokratsko-sindikalno se udruživanje protiv fakulteta koji jedini programski pokriva demografski, iseljenički i nacionalni razvojni koncept svodi na čisti anakronizam i anacionalni politički svjetonazor, uz mirno promatranje ostalih izvršitelja formalne vlasti u Hrvatskoj. Nezamislivo za bilo koju nacionalnu vladu i nedopustivo miješanje birokratskog sustava potpomognutog sindikalnim osobnim relacijama u znanstveni pristup i temelje strateških nacionalnih interesa i potreba.

Nikad ih pritom nisu zanimali procesi koji prethode ulasku u studijsku akademsku razinu i upozoravajući demografski parametri, inače predmetni interes “neprijateljskog” fakulteta, već primarno osobni odnosi i relacije nečije izgubljenosti, briga za njihove ideologizirane anacionalne prodavače “svemirskog” pristupa umjesto nacionalnog i zaustavljanje konačno uspostavljenog znanstveno-nastavnog okvira prema najvažnijoj hrvatskoj problematici.

Pet točaka

1. Prošle je akademske godine na svim hrvatskim fakultetima ostalo upražnjeno gotovo 11.000 mjesta različitih akademskih profila. “ŠOKANTAN podatak prema kojem je na hrvatskim fakultetima nakon završetka ovogodišnjih upisnih rokova ostalo nepopunjeno oko 11.000 upisnih mjesta, odnosno više od jedne četvrtine… Jedan od ključnih razloga za veliki broj praznih mjesta na fakultetima svakako je smanjenje broja učenika… Hrvatska već godinama bilježi negativne demografske trendove” (Index.hr, 26. 9. 2019.). Potpuni muk resorne birokracije uz ignoranciju svakog smislenog istraživanja i rješavanja iste na znanstvenim osnovama.

2. Silina smanjivanja učeničke osnovne i srednje školske populacije izravno ugrožava obrazovni sustav od osnovnoškolske do fakultetske razine (dakle ponovo predmetni interes “neprijateljskog” fakulteta), ostavila je isti ministarko-sindikalni muk u nemirnom osobnom nezadovoljstvu znanstvenog razmatranja i rješavanja demografskog nestanka. Prošle je 2019. godine broj učenika osnovnih škola smanjen sa 318.173 na 316.914 (smanjenje za 1259 učenika), a učenika srednjih škola sa 161.111 na 153.422 (smanjenje za 7689 učenika). Ukupno je godišnje smanjenje za 8948 učenika!

3. Prirodni pad (više umrlih nego rođenih) iznad 16.000 osoba, smanjenje učenika gotovo 9000, iseljavanje po službenim podacima DZS-a oko 40.000 osoba (sve na godišnjoj razini), više hrvatske populacije u iseljeništvu nego u matičnoj zemlji, izrazito duboka starost, izumiranje, ugrožavanje svih temeljnih sustava u državi, demografska praznina itd., a Fakultet se, čiji je to primarni interes razmatranja i rješavanja, zaustavlja službenim birokratizmom i anacionalnim pustošenjem.

4. Duhovna su praznina i siromaštvo zahvatili i znanstvenu birokraciju, a odgovor im je nedavno dao dekan FER-a izravno, jasno i rezolutno pred uvrijeđenim ministrima. “Svaki put kada se potpisuje ovakav nekakav ugovor, mi ga potpisujemo s grčem u želucu jer sada slijedi vječita bitka s administracijom. Priznavanje troškova, hoće li se nešto priznati ili neće, administriranje svaka tri mjeseca, pa se pitamo je li naš posao istraživanje ili stalno slanje administrativnih izvještaja? Kod nas se to radi četiri puta godišnje, u Europi je to dva puta u tri godine. Pitamo se koje ćete sve dokumente tražiti od nas, i to dokumente koje država već ima. Plaće, izvaci plaća, PDV obrasci, sve dokumenti koje država ima, ali zašto se traži od nas da administracija projekta bude deset puta od istraživačkog doprinosa i prijave projekta? Na to nismo nikada dobili odgovor” (Dekan FER-a Gordan Gledec, X-ica, 14. 1. 2020.).

5. Birokracija, traženje dokumenata, vječita bitka s administracijom i slično već je uhodani mehanizam znanstvene birokracije u pokazivanju dominacije i osobnog uzdizanja iznad znanstvenih potreba, a u slučaju “neprijateljskog” fakulteta i anacionalnog dokazivanja pravovjernosti. Duhovna pustinja sve više postaje prevladavajući obrazac ustrojavanja vrijednosnih kriterija nad hrvatskim razvojnim potrebama.

Autor:dr. sc. Stjepan Šterc/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.