ŠTO KAŽE ZAKON? ‘Iz susjednog dvorišta se širi nepodnošljiv smrad jer uzgajaju svinje i želim da to prestane’

Autor: Dnevno

Svakog četvrtka naša stalna suradnica, Nataša Kovar Ričko, dipl, iur., odgovara na tri pitanja iz svih pravnih područja.

Dragi čitatelji, podsjećamo vas kako nam svoja pitanja možete slati na adresu elektroničke pošte [email protected]. Napominjemo kako će naša pravnica između svih pristiglih pitanja odabrati tri na koja će odgovarati svakoga četvrtka. Vaše pitanje možda će biti sadržajno izmijenjeno tako da će tekst istog možda biti skraćen i/ili izmijenjen zbog ograničenosti prostora/jasnoće sadržaja pitanja, odnosno zaštite podataka. Slanjem upita na gore navedenu adresu elektroničke pošte, smatra se da ste suglasni s prikupljanjem i obradom osobnih podataka navedenih u Vašoj e-poruci u svrhu odgovora na Vaš upit (više o zaštiti osobnih podataka).

Susjedi drže svinje u drugom dvorištu, pored moje ograde imaju gnojivo, koje je puno otpadne vode i iz koje se širi takav nesnosan smrad (bilo ljeto ili zima, znači- cijelo vrijeme) da prozore kuće moram držati zatvorenima i uopće ne mogu biti u vlastitom dvorištu. Zanima me može li se zakonskim putem narediti susjedu da makne svinje i gnojnicu tj. da makne uzroke neugodnih mirisa? Planiram situaciju riješiti mirnim putem i razgovorom, ali također želim znati kako se pravno gleda na ovaj problem, te ako krenem potezati to pitanje postoji li mogućnost da izgubim spor.

Sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, nitko se ne smije služiti ni koristiti nekretninom tako da zbog toga na tuđu nekretninu slučajno ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode, potresi, buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme, ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopušteni na temelju odredaba posebnoga zakona (prekomjerne posredne imisije).

U slučaju da je vaša nekretnina izložena takvim (prekomjernim posrednim) imisijama ovlašteni ste od vlasnika nekretnine s koje one potječu zahtijevati da otkloni uzroke tih imisija i naknadi štetu koju su nanijele, kao i da ubuduće propušta činiti na svojoj nekretnini ono što je uzrokom prekomjernih imisija, dok ne poduzme sve mjere koje su potrebne da onemoguće prekomjerne imisije.
Također, vlasnik nekretnine nije dužan trpjeti da ga itko bez posebnoga pravnoga temelja uznemirava time što posebnim uređajima ili na drugi način neposredno odašilje na njegovu nekretninu dim, neugodne mirise, čađu, otpadne vode, potrese, buku i sl. (neposredne imisije), pa je ovlašten zahtijevati da to uznemiravanje prestane i da mu se nadoknadi pretrpljena šteta.

Postoji dakle razlika u prekomjernim posrednim imisijama (npr. kada vjetar donese miris) i neposrednim imisijama (ove druge osoba šalje direktno ili putem nekih uređaja na tuđu nekretninu), kao i u specifikaciji tužbenog zahtjeva ovisno o tome je li riječ o jednom ili drugom, što trebate ocijeniti ovisno o okolnostima vašeg slučaja.

Dakle, i u slučaju da je riječ o posrednim ili neposrednim imisijama, imate pravo na sudsku zaštitu, prilikom čega savjetujem prvo obratiti se susjedu s upozorenjem i pokušajem mirnog rješenja spora, a u slučaju da isto nije moguće potrebno je podići tužbu pred nadležnim sudom u kojoj ćete tužbeni zahtjev specificirati sukladno gore navedenom, a ovisno o tome je li riječ o prekomjernim posrednim ili neposrednim imisijama. U tom sudskom postupku svakako treba tražiti vještačenje uzroka imisija i vještačenje na okolnost njihova postojanja i intenziteta i predložiti sam očevid na terenu (po mogućnosti u jednom odlasku radi ekonomičnosti postupka, dakle i očevid suda i izlazak vještaka u istom terminu). Garanciju ishoda spora ne može sa sigurnošću dati nitko, predvidivo je međutim da bi spor vjerojatno dobili ako je doista riječ o prekomjernim imisijama. Dakako, uvijek je uputno spor probati riješiti mirnim putem prije pokretanja spora.

Iako sam uredno uknjižen kao posjednik (od 2013.god.) i vlasnik (od 2010.god.) , pokrenut je pojedinačni zk ispravni postupak na temelju nepotpisanog ugovora od mojeg pretka, kojim je isti navodno otuđio tu nekretninu, a kojim treća strana želi steći pravo vlasništva nad mojom nekretninom? Je li to moguće?

Svakako se trebate protiviti takvom upisu u slučaju da smatrate da je isto zemljište vaše, a u istom podnesku predložite dokaze koji idu vama u prilog (svjedoci, dokumenti, sve čime dokazujete svoje pravo vlasništva).

Ne mogu ulaziti u ocjenu vjerojatnosti niti dokument koji nisam vidjela, ali načelno osoba koja traži stjecanje prava vlasništva u zk ispravnom postupku mora nekim dokumentom isto dokazati, iako takav dokument ne treba biti perfektan.

Pretpostavljam kako se predlagatelj poziva i na postojanje drugih dokaznih prijedloga o kojima se također morate očitovati. Svakako provjerite na temelju čega ste upisani u katastar (zbirka isprava) i priložite i taj dokument ako se možda razlikuje od temelja upisa u zk, a preporučujem provjeriti i stanje upisa tijekom povijesti u katastru, te priložiti i izvadak o istom. Konkretne radnje ovise o stanju spisa, radi čega se ipak preporučujem obratiti stručnoj osobi radi pregleda predmeta i konkretnog prijedloga odgovarajućih dokaznih radnji.

Nakon smrti majke i provedene ostavinske rasprave naslijedio sam nekretninu i ona je upisana danas kao moje vlasništvo bez tereta. Kada sam želio vlasništvo prenijeti na unuku, darovnim ugovorom u cilju da je ona proda – stara i neugledna obiteljska kuća na atraktivnoj poziciji, rodila se uz prodaju od strane unuke i brata ideja da idu u partnerstvo zbog restauracije i nadogradnje te kuće. Tako da je trenutno obustavljen darovni ugovor dok se ne riješi dilema: prodaja ili nadogradnja. Istovremeno sam informiran da obiteljska kuća, stara možda i više od sto godina nema uporabnu dozvolu. Upravo je u tijeku ishodovanje toga dokumenta u nadležnim službama grada, ali sada jedno osnovno pitanje: Je li za prodaju nekretnine(obiteljske kuće), darovanje ili pak njezinu nadogradnju preduvjet za bilo koji daljnji korak posjedovanje dokumenta koji se zove uporabna dozvola?

Za prijenos vlasništva nije potrebna uporabna dozvola, osim ako npr. ne želite prenijeti posebne cjeline, a nije izvršeno etažiranje. U tom slučaju (npr. da kuća ima dva stana ali nije etažirano, a Vi želite jedan stan dati jednoj osobi a drugi stan drugoj) trebate prvo izvršiti etažiranje, za što jest preduvjet uporabna dozvola, odnosno rješenje o izvedenom stanju, odnosno dokaz legalnosti na koji će vam arhitekt prije izrade etažnog elaborata ukazati. Za zahvat na nekretnini (nadogradnju) trebate građevinsku dozvolu, a konkretne uvjete za dobivanje iste dozvole za izvršenje radova ćete dobiti od arhitekta koji će vam izrađivati tehnički nacrt planiranih radova.

Vezano za partnerstvo, savjetujem vam izradu dokumenta u kojem će biti definirani prava i obveze, kao i osiguranja ulaganja, obzirom da iz iskustva mogu potvrditi da ista često završe nesporazumima koji se dodatno pojačavaju u slučaju ako ista prava i obveze nisu jasno unaprijed definirani. Radi navedenog, preporučujem vam uputiti sudionike partnerstva stručnoj osobi radi izrade odgovarajućeg ugovora, osobito ako je riječ o većim ulaganjima.

Autor:Dnevno
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.