OTPLAĆUJETE IM KREDIT, A ONI SE NE JAVLJAJU? Pravnica tvrdi – to može biti kazneno djelo

Autor: dnevno.hr

Svakog četvrtka naša stalna suradnica, Nataša Kovar Ričko, dipl, iur., odgovara na tri pitanja iz svih pravnih područja.

Dragi čitatelji, podsjećamo vas kako nam svoja pitanja možete slati na adresu elektroničke pošte [email protected]. Napominjemo kako će naša pravnica između svih pristiglih pitanja odabrati tri na koja će odgovarati svakoga četvrtka. Vaše pitanje možda će biti sadržajno izmijenjeno tako da će tekst istog možda biti skraćen i/ili izmijenjen zbog ograničenosti prostora/jasnoće sadržaja pitanja, odnosno zaštite podataka. Slanjem upita na gore navedenu adresu elektroničke pošte, smatra se da ste suglasni s prikupljanjem i obradom osobnih podataka navedenih u Vašoj e-poruci u svrhu odgovora na Vaš upit (više o zaštiti osobnih podataka).

 

Moj sin je bio sudužnik za kredit svojim prijateljima koji su otišli na rad u inozemstvo u EU. Također im je i platio put jer su rekli da nemaju novaca za put. Prvih nekoliko mjeseci plaćali su rate kredita, a zatim su prestali i više se ne javljaju. Sin je isplatio kredit, ima sve dokumente. Je li moguće podići tužbu protiv njih i je li se uopće moguće naplatiti kad su na radu u inozemstvu? U Hrvatskoj nemaju imovine. Smatram da su sve planirali od početka.

U slučaju da smatrate kako su osobe u  trenutku posudbe imale namjere ne vraćati dug savjetujem da razmislite i o kaznenoj prijavi. Naime, u slučaju da netko od druge osobe posudi novac, s unaprijed stvorenom namjerom da novac ne vrati, isto bi moglo predstavljati i kazneno djelo. Prijavu možete dati u policiji, pretpostavljam da su iste osobe još uvijek državljani RH, a u kaznenom postupku možete postaviti  imovinskopravni zahtjev. Nadalje, možete i podići tužbu, dakako za ocjenu stanja predmeta nemam podatke, ali vaš sin ima pravo potraživati regres, dakle povrat onoga što je uplatio na ime njihova duga te savjetujem da se čim prije obratite stručnoj osobi radi pregleda dokumentacije i utvrđenja točnih okolnosti ovog događaja, u daljnje svrhe sudskog postupka.

Sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima, na jamca koji je namirio vjerovnikovu tražbinu prelazi ta tražbina sa svim sporednim pravima i osiguranjima njezina ispunjenja.

Jamac koji je isplatio vjerovniku njegovu tražbinu može zahtijevati od dužnika da mu naknadi sve što je isplatio za njegov račun, a i kamate od dana isplate. On ima pravo na naknadu troškova nastalih u sporu s vjerovnikom od časa kad je obavijestio dužnika o tom sporu, a i na naknadu štete ako bi je bilo. Jamac jednog od više solidarnih dužnika može zahtijevati od bilo koga od njih da mu naknadi ono što je isplatio vjerovniku, a i troškove.

Naplata je moguća i u slučaju da dužnici nisu u RH i ne borave u RH već u EU kako navodite, a isto je regulirano odredbama o Europskom ovršnom naslovu sadržanom u odredbama Ovršnog zakona.

Nakon razvoda supruga je uzela moje prezime (nakon sklapanja braka prvotno je zadržala svoje), kako je to moguće?

Sukladno Obiteljskom zakonu, u slučaju razvoda braka, bračni drugovi mogu zadržati prezime koje su imali u trenutku prestanka braka. S obzirom na to da vi navodite kako vaša supruga nije imala vaše prezime u trenutku prestanka braka, savjetujem vam da se obratite matičnom uredu za rođene nadležnom za istu te provjerite kako je došlo do ovog upisa, a savjetujem sa sobom ponijeti i dokumentaciju o sklapanju i o razvodu braka radi točnog utvrđenja činjeničnog stanja i statusa promjene prezimena.

Tko će mi isplatiti štetu za tjelesne ozljede koje su se dogodile u vremenu kada sam trebao biti nazočan na radu i vještaci u postupku ili inspekcije utvrde da sam trebao biti na poslu, ali nisam  zato što mi je šef napisao drukčiji raspored. Mene i u ovome slučaju zanima od koga naplatiti štetu za nastale  tjelesne ozljede i podrazumijeva li se to uopće kao ozljeda na radu ako trčim pa se ozlijedim do firme da bih stigao na posao ako me hitno pozovu?  Na kraju ne bi više dužio  samo bi u ova dva slučaja da mi odgovorite od koga naplatiti štetu i da li je opće mogu naplatiti od osiguranja preko kojeg imamo policu osiguranja.

Prije svega, ističem kako za prava temeljem ozljede na radu općenito nije bitno je li vaš rad bio unaprijed predviđen odgovarajućim aktima u danom rasporedu ili ste na poziv poslodavca pristupili na obavljanje poslova, pod uvjetom da nije sporno kako ste u vrijeme nezgode obavljali poslove vašeg radnog mjesta.

Sukladno Zakonu o radu, ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

Sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju, ozljedom na radu smatra se  ozljeda osiguranika izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda uzrokovana naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je takva ozljeda uzročno vezana uz obavljanje poslova na kojima radi, odnosno djelatnosti na osnovi koje ozlijeđena osoba ima svojstvo osiguranika prema citiranom Zakonu te ozljeda nanesena na prethodno opisani način koju osiguranik pretrpi na redovitom putu od mjesta stanovanja do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji mu je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojega je osiguran

Temeljem te odredbe, u slučaju priznate ozljede na radu ostvarujete pravo na naknadu za bolovanje u stopostotnom iznosu. Međutim, ta odredba ne znači da je poslodavac dužan nadoknaditi radniku i štetu zbog takve ozljede, osobito ako nema uzročne veze između ozljede i postupanja poslodavca. Sudska praksa također govori u prilog navedenom, pa tako primjerice, ako ozljeda koju bi radnik zadobio prilikom pada s bicikla kada se kretao od svojeg stana na posao, nije nastala prilikom obavljanja posla niti je u svezi s radom u smislu citiranih zakonskih odredbi poslodavac nije odgovoran naknaditi štetu radniku.

Nadalje, predlažem da kod osiguravajućeg društva provjerite jeste li osigurani i pod kojim uvjetima ostvarujete eventualno pravo na premiju za slučaj ozljede.

Autor:dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.