BORITE SE SA SUSJEDIMA ZBOG NESNOSNOG SMRADA? Znamo što napraviti | Dnevno.hr

BORITE SE SA SUSJEDIMA ZBOG NESNOSNOG SMRADA? Znamo što napraviti

Autor: dnevno.hr

Svakog četvrtka naša stalna suradnica, Nataša Kovar Ričko, dipl, iur., odgovara na tri pitanja iz svih pravnih područja.

Dragi čitatelji, podsjećamo vas kako nam svoja pitanja možete slati na adresu elektroničke pošte [email protected]. Napominjemo kako će naša pravnica između svih pristiglih pitanja odabrati tri na koja će odgovarati svakoga četvrtka. Vaše pitanje možda će biti sadržajno izmijenjeno tako da će tekst istog možda biti skraćen i/ili izmijenjen zbog ograničenosti prostora/jasnoće sadržaja pitanja, odnosno zaštite podataka. Slanjem upita na gore navedenu adresu elektroničke pošte, smatra se da ste suglasni s prikupljanjem i obradom osobnih podataka navedenih u Vašoj e-poruci u svrhu odgovora na Vaš upit (više o zaštiti osobnih podataka).

 

Molim vaš savjet što se može napraviti kada susjed ispušta kanalizaciju tako da se širi smrad u okolinu.

Sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, nitko se ne smije služiti ni koristiti nekretninom tako da zbog toga na tuđu nekretninu slučajno ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode, potresi, buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme, ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopušteni na temelju odredbi posebnoga zakona (prekomjerne posredne imisije).

U slučaju da je vaša nekretnina izložena takvim (prekomjernim posrednim) imisijama ovlašteni ste od vlasnika nekretnine s koje one potječu zahtijevati da otkloni uzroke tih imisija i naknadi štetu koju su nanijele, kao i da ubuduće propušta činiti na svojoj nekretnini ono što je uzrokom prekomjernih imisija, dok ne poduzme sve mjere koje su potrebne da onemoguće prekomjerne imisije. Također, vlasnik nekretnine nije dužan trpjeti da ga itko bez posebnoga pravnoga temelja uznemirava time što posebnim uređajima ili na drugi način neposredno odašilje na njegovu nekretninu dim, neugodne mirise, čađu, otpadne vode, potrese, buku i sl. (neposredne imisije), pa je ovlašten zahtijevati da to uznemiravanje prestane i da mu se nadoknadi pretrpljena šteta. Postoji dakle razlika u prekomjernim posrednim imisijama (npr. kada vjetar donese miris) i neposrednim imisijama (ove druge osoba šalje direktno ili putem nekih uređaja na tuđu nekretninu), kao i u specifikaciji tužbenog zahtjeva ovisno o tome je li riječ o jednom ili drugom, što trebate ocijeniti ovisno o okolnostima vašeg slučaja.

Dakle, i u slučaju da je riječ o posrednim ili neposrednim imisijama, imate pravo na sudsku zaštitu, prilikom čega savjetujem prvo obratiti se susjedu s upozorenjem i pokušajem mirnog rješenja spora, a u slučaju da isto nije moguće potrebno je podići tužbu pred nadležnim sudom u kojoj ćete tužbeni zahtjev specificirati sukladno gore navedenom, a ovisno o tome je li riječ o prekomjernim posrednim ili neposrednim imisijama. U tom sudskom postupku svakako treba tražiti vještačenje uzroka imisija i vještačenje na okolnost njihova postojanja i intenziteta i predložiti sam očevid na terenu (po mogućnosti u jednom odlasku radi ekonomičnosti postupka, dakle i očevid suda i izlazak vještaka u istom terminu).

Susjed ima na svom zemljištu posađeno bilje koje je počelo prelaziti na moje zemljište. Ja sam ga sada ošišao (dio koji ide meni na među), ali susjed sada tvrdi da to nisam smio učiniti i da su mu biljke sada oštećene. Imam li pravo porezati grmlje s moje strane međe?

Stablo pripada onome iz čijega je zemljišta izraslo deblo, bez obzira na to kuda se ono nadvilo, kamo se proteže korijenje i vise grane. Dakle, biljke jesu u vlasništvu vašeg susjeda.
Međutim, vlasnik smije iz svojega zemljišta istrgnuti žile i korijenje tuđega drveća i ostaloga raslinja kao i odsjeći grane tuđega drveta i dio debla koje se nalaze u zračnom prostoru iznad njegove nekretnine i zadržati ih za sebe, ili se pak služiti tim dijelovima tuđega drveta.
Dakle, vi imate pravo posjeći grane nad vašom nekretninom, a imali bi pravo i na naknadu štete ako su vam grane prouzročile kakvu štetu.

Imam ovrhu vjerovnika koji je preuzeo potraživanje kredita od banke i isplatio moj dug banci. U trenutku kada sam primila prijedlog za ovrhu , nisam se imala vremena žaliti na zastaru duga jer je ovrha bila već u Fini. Dokazivanjem na sudu nisam ništa postigla jer su uzeli opći zastarni rok od 5 godina. Moj ugovor o kreditu s bankom ima klauzulu da se kredit otplaćuje u jednakim mjesečnim anuitetima uključujući i kamate što zastarijeva nakon 3 godine. Mogu li išta učiniti?

Sukladno Zakonu o obveznim odnosima vjerovnik može ugovorom sklopljenim s trećim prenijeti na ovoga svoju tražbinu, osim one čiji je prijenos zabranjen zakonom ili koja je strogo osobne naravi, ili koja se po svojoj naravi protivi prenošenju na drugoga. Ugovor o ustupanju nema učinak prema dužniku ako su on i vjerovnik ugovorili da ovaj neće moći prenijeti tražbinu na drugoga ili da je neće moći prenijeti bez dužnikova pristanka. Za ustup tražbine nije potreban pristanak dužnika, ali je ustupitelj dužan obavijestiti dužnika o ustupanju.

Primatelj (novi vjerovnik) ima prema dužniku (vama) ista prava koja je ustupitelj (banka) imao prema dužniku do ustupanja. Dužnik može isticati primatelju, pored prigovora koje ima prema njemu, i one prigovore koje je mogao istaknuti ustupitelju do časa kad je saznao za ustupanje.

Dakle, vi možete isticati uz prigovore koje bi imali prema primatelju (a na okolnost npr. ispravnog prijenosa sukladno gore navedeno) i one prigovore koje ste mogli isticati i prema prvom vjerovniku (banci) sada ustupitelju do časa kada ste saznali za ustupanje, dakle poduzimati i takve pravne radnje, no ovdje treba uzeti u obzir pravomoćnost odluke kao i protek rokova sukladno važećim zakonskim odredbama, osobito uzimajući u obzir obvezu snašanja troškova slučaju gubitka spora.

U slučaju da nemate nikakav zakonski temelj osporavanja, a sukladno činjeničnom stanju vašeg predmeta u odnosu na gore opisane zakonske uvjete, predlažem da pokušate dogovoriti s novim vjerovnikom otplatu duga u ratama, te možda povoljnije uvjete otplate (primjerice otpis kamata, troškova, dijela glavnice i slično ako je moguće) obzirom da ćete u slučaju da se nastavi ovrha nad vašim novčanim sredstvima svakako otplatiti glavnicu ali i cjelokupni iznos kamata i troškova.

Autor:dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.