Screenshot

Problem više vam je schengenska granica, a neprijatelj manje slovenska tajna služba

Autor: Boštjan Marko Turk/7dnevno

Hrvatska ima jedan problem više, ali jednog neprijatelja manje! Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja EU-a koja je postigla zavidan uspjeh na briselskom tlu, dok je kod kuće ostalo manje-više sve po starom. Zbog Bruxellesa ljudi ne žive bolje ili gore – najveći izazov u tom smjeru bit će uvođenje eura. Ako hrvatska Vlada ne bude u stanju istovremeno povećati svoj prosječni BDP, teška noćna mora pritisnut će zemlju. Život će postati skuplji, a najskuplji za one koji su najosjetljiviji, za najsiromašnije. Majka troje djece koja radi na blagajni u Konzumu i prima 2800 kuna mjesečno, više neće moći reći kao dosad: ne živim, ali preživljavam. Upravo će to postati nemoguće i uslijedit će još jedan iseljenički egzodus koji će imati značajan utjecaj na hrvatsku demografsku sliku. Uz tako negativne trendove rodnosti i demografsku upornost, Hrvatska si to ne može priuštiti. To je Hamletovo  pitanje biti ili ne biti – ništa više i ništa manje.

Tu je i problem schengenske granice. Stvar je hrvatskog prestiža da je dobije u listopadu 2019. Time je Republika Hrvatska postala dio unutarnjeg prstena konstitutivnih europskih nacija staroga kontinenta. Međutim, schengenska granica bit će velik, ako ne i prevelik izazov za Hrvatsku. Srbija propušta tisuće i tisuće muslimanskih migranata u kolijevku hrvatstva, i BiH je stavljena u režim strane okupacije. Trenutačno Hrvatska nema kapaciteta ili nije svjesna problema nepropusne obrane na svim dijelovima hrvatske granice. Na granici će biti ogroman pritisak i na nekim će područjima postati slično kao u Domovinskom ratu. Međutim, u to je vrijeme Hrvatska mogla računati na BiH jer su Hrvati državotvorni narod BiH, bez njih ne bi bilo Hergceg-Bosne. Ali danas u Herceg-Bosni ili BiH nema nikoga tko sustavno i strukturno sprečava migraciju ilegalnih migranata s područja BiH u Republiku Hrvatsku. Granica je jednostavno otvorena.

Ako Hrvatska ne uspije zatvoriti svoje granice jednom kad uđe u Schengen, uplest će se u sukob sa sljedećim susjedom koji je u Schengenu – sa Slovenijom. Ovaj put će sukob biti opravdan: hrvatsko-slovensku granicu svakodnevno prelazi toliko islamskih migranata koliko je ljudi svaki dan pogibalo na svakoj strani vojski u BiH između 1992. i 1995., između pedeset i šezdeset. Službene brojke rata u BiH tijekom navedenih godina, naime, izvješćuju da je između izbijanja rata (1992.) i potpisivanja Dejtonskog sporazuma (1995.) na svakoj strani fronte svaki dan ubijeno 50 do 60 mladih, tek regrutiranih vojnika.

Ustavni sud Republike Slovenije baš je donio odluku da se svakog migranta individualno ispituje kako bi odlučili treba li mu dodijeliti status azilanta-izbjeglice ili ne. To znači da ga se privremeno smjesti u logistički centar i poslije vraća onamo gdje je bio zaustavljen. Za neko vrijeme dobit ćemo masu migranata koji će legalno kružiti između slovenske i hrvatske granice. Ta će masa, po principu grude snijega koja se valja niz brdo, svaki dan biti veća i svaki će dan manje njome moći ovladati.

Slovenija će morati reagirati kako danas reagira Austrija, odnosno, morat će zatvoriti granicu. Austrija danas svoju granicu brani oružjem, u što se možete uvjeriti ako idete iz Slovenije prema sjeveru. Beč nema toleranciju prema migrantima, pa bi se tako morala ponašati i Hrvatska. Nezaštićena granica s BiH uzrokovat će probleme slične onima iz Domovinskog rata, naravno, na dulji rok.


Ali zašto Hrvatska ima jedan problem više, a jednog neprijatelja manje? Jedan problem više je schengenska granica, jedan neprijatelj manje je slovenska sigurnosno-obavještajna služba zvana Sova. Ona se navodno bavi isključivo Hrvatskom i tijekom godina postala je jedan najznačajnijih faktora eskalacije konflikta između dviju zemalja. Danas Sova ne služi ničemu, a najmanje zaštiti interesa Republike Slovenije. Sovu su demontirali još prije potpisivanja arbitražnog sporazuma (Kosor – Pahor) 2009. Da je tada postojala, sporazum ne bi bio potpisan.

Tijekom desetljeća Sova je postala odlagalište političkog osoblja: svaka stranka koja je došla na vlast zaposlila je u njoj svoje ljude. Tako se stvara konglomerat nezainteresiranih ljudi koji ništa ne znaju. Isto je i s vodstvom slovenske vojske: načelnica generalštaba nalik je je jadranske srdele -toliko je mala, da izgleda groteskno kada stoji između vojnika.

Sova je također postala odlagalište ljubavnica bivših ili sadašnjih političara. Sloveniju trenutno potresa afera: premijer Marjan Šarec, naime, zaposlio je svoju bivšu ljubavnicu, imenom Nataša, u Sovi. U Sovi se zaposlenici uglavnom bave analizom novinskih članaka i medija. Rade to što rade slovenski umirovljenici – listaju novine i gledaju televiziju. Da se netko danas odlučio napasti Sloveniju, Sova bi to posljednja saznala. A slovenska vojska bi posljednja pristigla u obranu.

Autor:Boštjan Marko Turk/7dnevno
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.