Foto: Josko Supic / CROPIX

CRVENA OPASNOST! HDZ-u prijeti relativna pobjeda SDP-a

Autor: Iva Međugorac / 7dnevno

U posjedu smo internog istraživanja osječkog ogranka HDZ-a koji se “zaigrao” projekcijama potencijalnih rezultata na nadolazećim parlamentarnim izborima. Prema tom istraživanju, HDZ bi na izborima trebao osvojiti 48 mandata u Hrvatskoj, a u 11. izbornoj jedinici, odnosno u dijaspori, računaju na još jedan, 49. mandat. SDP-ova Restart koalicija po ovim kalkulacijama osvaja 58 mandata, dok Škorinu Domovinskom pokretu predviđaju 19 mandata u Hrvatskoj, ali i još jedan, odnosno 20. u dijaspori. Šest mandata prema ovoj HDZ-ovoj anketi trebalo bi pripasti Mostu, tri idu IDS-u, a tri mandata osvojio bi i HNS. Jedan mandat po ovim računicama pripao bi Bruni Esih i njezinoj stranci, jedan Čačićevim Reformistima, a dva mandata trebala bi dobiti stranka Milana Bandića.

Sve u svemu, to su brojke koje u HDZ-u ne ulijevaju optimizam jer bi prema njima relativni pobjednik nadolazećih izbora mogao biti SDP, kojemu se osim toga smiješi mogućnost sastavljanja većine. Naime, dodate li na njihovih 58 mandata tri IDS-ova, jedan Čačićev, ali i osam mandata nacionalnih manjina, jasno je da se imaju čemu nadati. Most je dosad koalirao s HDZ-om, no u novom sazivu Sabora teško da se na njih može računati kao na dio vladajuće većine. S druge strane, HNS-ova tri mandata mogu pripasti HDZ-u, ali ako zatreba i ako im se ponudi vlast, oni će se bez puno premišljanja prikloniti Restart koaliciji. Izbornog pobjednika mogao bi odlučivati Škoro, no komu god da se priklonio, taj netko može zaboraviti na potporu manjinskih zastupnika, ako je suditi po trenutnim Pupovčevim riječima. Sastaviti vladajuću većinu bit će težak, bolan i zamoran posao, a kako sada stvari stoje, daleko više od Davora Bernardića mogao bi se umoriti Plenković koji je u predizbornu kampanju ušao kao favorit. No, što je kampanja bliže vrhuncu, to je euforija u HDZ-u slabija, u vladajućoj stranci suočavaju se s ozbiljnim problemima i nesuglasiicama koje izaziva pokušaj sastavljanja lista za Sabor.

Plenković inzistira na svojim “mladim lavovima” i nekim novim licima, dok se istodobno istaknuti članovi stranke pitaju koliko je to ispravno i strahuju od debakla kakav ih je zatekao na europskim izborima.

Nisu HDZ-ovcima problematični samo njihovi omladinci nego i Plenkovićevi “kapitalci” koje gura za nositelje lista, a koji se dosad nisu profilirali kao pretjerano uspješni pa HDZ-ovci u strahu prepričavaju da bi Davor Bernardić bez previše truda mogao zasjesti u premijersku fotelju. On za razliku od Plenkovića ne boluje od prevelikog ega pa je liste formirao po kriteriju uspjeha i prepoznatljivosti, a ne po kriteriju družbe i privrženosti. Ta se Berina računica na izborima za Europski parlament pokazala kao ispravna pa nije nemoguće da će se isto dogoditi i u srpnju. Osim toga, socijaldemokrati na ljevici nemaju konkurencije, sve one koji bi im eventualno mogli konkurirati Bernardić je okupio u Restart koaliciju, dok je HDZ s Plenkovićem na čelu ostao bez koalicijskog potencijala. Suradnja s HNS-om, Bandićevom strankom i Pupovčevim SDSS-om, koja je Plenkovića održavala na vlasti, sada se ispostavila kao ozbiljan problem, a sve one koji bi mogli jamčiti da HDZ nije potpuno odustao od konzervativnih načela pod svoj je kišobran okupio Domovinski pokret Miroslava Škore, koji HDZ-ovu pobjedu ugrožava u Dalmaciji i Slavoniji, a dijelom i u Zagrebu.

Nagazne mine

Iako se parlamentarni i predsjednički izbori teško mogu uspoređivati, već se sada može naslutiti da bi Bernardić na parlamentarnim izborima mogao poentirati istom onom metodom kojom je Milanović poentirao na izborima za Pantovčak, koristeći sraz dvaju konzervativnih kandidata – Škore i Kolinde Grabar-Kitarović. Sve ove “nagazne mine” na koje bi Plenković mogao naići ne dovode u pitanje samo njegovu sudbinu u hrvatskoj političkoj areni nego se u redovima vladajuće stranke propitkuje i sudbina HDZ-a u cijelosti i dugoročno. Ljudi na koje šef HDZ-a više ne računa ni u kojem kontekstu, pa ni pri sastavljanju lista, na prošlim su parlamentarnim izborima, u Karamarkovo, pa i u Plenkovićevo doba stranci donosili zavidan broj mandata, ali i preferencijske glasove. Mahom su to stranački konzervativci, dio njih premijeru se zamjerio na unutarstranačkim izborima, a drugi pak dio svojim pomalo kontroverznim javnim nastupima. Plenković u svojem HDZ-u to ne želi, namjera mu je voditi stabilnu stranku centra s kojom će se uspješno predstavljati i na hrvatskoj i na europskoj političkoj pozornici, što je za njegovu karijeru još važnije. No HDZ-ovce ne zanimaju europske pozornice, svjesni su da bi gubitak vlasti ovdje u domovini označio gubitak fotelja, pozicija, a osim toga, oni razboriti strahuju da bi ta pozicija mogla dovesti do razdora i raslojavanja, nalik na ono kroz kakvo je prošao SDP nakon Milanovićeva odlaska. Sve te analize u stranačkim kuloarima Plenkoviću ne znače previše, svoju je poziciju u HDZ-u stabilizirao na unutarstranačkim izborima pa ne mari ni za poruke onih koji ga upozoravaju da opći i unutarstranački izbori nisu usporedivi: cilj mu je formirati svoju stranku, a potom i svoju vladu s ljudima od povjerenja, kako se ne bi opet dovodio u podanički, podcjenjivački položaj. Dalek je, međutim, i mukotrpan put do toga cilja, a bit će teško probiti se s ljudima koje on drži za najjače adute. To potvrđuje rejting ministra zdravstva Vilija Beroša koji se prepolovio u mjesec dana, a baš je Beroš trebao biti jedna od najjačih Plenkovićevih karika za parlamentarne izbore. Snažan adut trebao je biti i Krunoslav Capak, ali ispostavilo se da za njega ipak nisu ozbiljne političke vode. S obzirom na to da je stanovnicima Zagreba stradalima u potresu okrenuo leđa raspuštajući Sabor prije donošenja Zakona o obnovi, i sam Plenković teško da može računati na veliku potporu u svojoj, prvoj izbornoj jedinici koja uključuje i centar Zagreba. Ni na prošlim izborima, kao nositelj liste u toj jedinici, Plenković, ako je suditi po preferencijskim glasovima nije bio pobjednik, osvojio je 32.265 glasova, dok je njegov rival Milanović osvojio više od 40 tisuća glasova. U toj prvoj jedinici odskočila je Bruna Esih koja je osvojila više od 10 tisuća glasova, ali Plenković na nju danas više ne može računati.

Prijateljski poklon

Plenković drugu izbornu jedinicu prepušta Gordanu Jandrokoviću, na prošlim izborima on je kao drugi u 1. izbornoj jedinici osvojio 808 preferencijskih glasova, a s obzirom na to da se na ovim izborima u drugoj jedinici suočava s Mostovim Ninom Raspudićem, Škorinim Zlatkom Hasanbegovićem te SDP-ovim Rajkom Ostojićem, u HDZ-u su već sada skeptični prema uspjehu u toj jedinici. U ovoj jedinici na prošlim je izborima s više od 10 tisuća preferencijskih glasova odskočio Milijan Brkić, a ako se prošli izbori u ovoj jedinici mogu usporediti s ovima, tada HDZ s Jandrokovićem doista ima razloga za zabrinutost. Naime, prije četiri godine u ovoj jedinici Hasanbegović je osvojio 11.898 glasova, a tada je bio daleko ispod pozicije nositelja liste. Plenković trenutno nema s kime zamijeniti ni Brkića ni Hasanbegovića, znaju to dobro u stranci i sve glasnije to ističu kao problem, dok ga Plenković nastoji pokrpati vraćajući se starom prijatelju Stieru kojemu se nudi mjesto u ovoj jedinici. Iako je Božinović jedna o najvažnijih poluga u Plenkovićevoj Vladi, upitno je koliko je to realno, naime, on se također na prošlim izborima borio u prvoj jedinici, gdje je osvojio 475 preferencijskih glasova, a sada bi trebao biti jedan od ključnih ljudi za treću jedinicu, gdje bi se za naklonost birača trebao boriti i ministar Horvat koji je na prošlim izborima solidno prošao – osvojio je, naime, 5648 glasova, što je 12,89 posto. U četvrtoj jedinici na Škorine ljude udarat će Ivan Anušić, on je na prošlim izborima osvojio 5018 glasova. U ovoj slavonskoj izbornoj jedinici koja je za HDZ danas posebno osjetljiva 9346 glasova dobio je prije četiri godine Miroslav Tuđman, koji je i danas Plenkovićev adut. No, zato na HDZ-ovim listama nema Tomislava Tolušića koji je u svojoj jedinici osvojio najviše preferencijskih glasova, gotovo 12 tisuća. Kompenzacija za kapitalca Tolušića trebala bi biti ministrica Bedeković, usporedbe radi, na prošlim izborima ova dama osvojila je 500 glasova. Toliko o njezinu potencijalu u Slavoniji, u kojoj Plenković kao jednoga od aduta kani gurnuti i neprepoznatljivog ministra Banožića, koji teško da će moći parirati Škorinoj ekipi, ali i SDP-ovu kapitalcu Fredu Matiću. Peta izborna jedinica također je opasna za vladajuću stranku, ovih dana Škori se pridružio Ivan Penava, a s njime i gotovo cijela gradska organizacija HDZ-a. Tu Plenković razumljivo računa na Zdravka Marića koji mu je na prošlim izborima donio 18.405 glasova. Premda Plenković za to ne želi ni čuti, u slavonskim ograncima HDZ-a smatraju da šef Vlade na listu za Sabor mora staviti i Stevu Culeja koji je na prošlim izborima u sabornicu ušao s gotovo 10 tisuća preferencijskih glasova. Šef vladajuće stranke ni ovdje nema odriješene ruke jer nema ljudi koji su prepoznatljivi i s kojima može konkurirati na izborima, a sličan je problem i u šestoj jedinici koja je na prošlim izborima pripadala Goranu Mariću koji je osvojio gotovo 16 tisuća glasova. U ovoj se jedinici Plenković namjerava osloniti uz ostalo i na Dragu Prgometa, ali to mu neće previše koristiti.

Potamnjela zvijezda

Plenkovićev kapitalac za nadolazeće izbore u sedmoj jedinici trebao bi biti Tomo Medved koji je na prošlim izborima osvojio 11.189 glasova, no zato HDZ više ne može računati na karlovačkog župana Jelića koji im je donio 9612 glasova. Plenkovićev jaki adut, pa i kreator HDZ-ova predizbornog programa je i Tomislav Ćorić, koji je u ovoj izbornoj jedinici na izborima održanima prije četiri godine osvojio malo više od 2000 glasova. Gari Cappelli spominje se kao jedan od kandidata za osmu jedinicu, iako je na prošlim izborima osvojio jedva 1149 glasova, Oleg Butković na tim je izborima u svojoj jedinici osvojio 8286 glasova. Nije istina da Plenković u ovoj jedinici nema na koga računati, bivši ministar Anton Kliman mogao je biti jedan od najjačih aduta da mu Plenković nije zamjerio šurovanje s Karamarkom, zanemarujući pritom njegovih 11 posto glasova, odnosno njih 4135, što je osjetno veća¸brojka od one Cappellijeve. A tek Dalmacija. Tu se Plenkovićev aktualni HDZ susreće s ozbiljnom kadrovskom pustoši. Krstičević je na prošlim izborima osvojio više od 30 tisuća preferencijskih glasova, no njegova kandidatura na nadolazećim izborima obilježena je aferama pa će biti teško obnoviti taj zavidni rezultat. Izbore će pak biti teško dobiti s Krstulovićem Oparom koji je s prošlih izbora izašao sa 2078 glasova, jednako teško bit će konkurirati s Bačićem koji je osvojio 2385 glasova, dok istodobno u Plenkovićevim računicama Kujundžić koji je u svom rodnom kraju osvojio više od 14 tisuća glasova iz opravdanih razloga više ne postoji. Problem je i Miro Kovač, koji je na izborima prije četiri godine osvojio 12.751 glas, a nema više ni Ivane Maletić s kojom je HDZ osvajao zavidan broj glasova. Bez kapitalaca, a s novim licima i ljudima koji dokazano na političkom tržištu ne vrijede, Plenković bi se mogao dovesti u nezavidan položaj te ostati bez prostora za manevre, pa i za sklapanje vladajuće većine.

Ostao bez partnera

U svim se političkim analizama posljednjih tjedana kao Plenkovićeva prednost ističe verbalna dominacija nad Bernardićem, no mnogi zaboravljaju da ova borba nije dvoboj titana, na terenu su stotine igrača koji mogu biti izabrani u Sabor. Okrene li se prema Škori, a ne od njega kao na predsjedničkim izborima, Plenković riskira da na centru izgubi potporu liberalnog dijela birača koji su mu skloni, samostalni izlazak na izbore HDZ-u definitivno ne donosi većinu pa se zapravo vladajuća stranka dovela do toga da postaje ovisna o Domovinskom pokretu, koji svoje karte još krije, ili im pak preostaje velika koalicija za koju u SDP-u ne žele ni čuti. Ove su analize odavno poznate i podastrte Plenkoviću kojega je, tvrde upućeni, uhvatila panika pa se čak pita nije li se možda zaletio u izbore oslanjajući se na efekt dobrog upravljanja krizom, koji je polako počeo blijedjeti. Nastave li se trenutni epidemiološki trendovi, i uspjeh u borbi s koronom do izbora će postati stara vijest, a Plenković u nekoliko tjedana kampanje mora sanirati probleme u Slavoniji te se odmaknuti od svojih aktualnih koalicijskih partnera. U nekim jedinicama, osim sa Škorom, morat će se boriti i s Mostom čijih bi nekoliko mandata  ovoj tijesnoj bitki moglo biti odlučujuće, Plenković će do izbora morati pobijediti samog sebe i svoju samouvjerenost, što će, kako se čini, biti i najveći problem, ali i najveća prijetnja HDZ-ovoj pobjedi na izborima.

ZVUČE LI VAM OVE PORUKE POZNATO? Istražili smo kakve to igrice igra Mirando Mrsić

Autor:Iva Međugorac / 7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.