gnu

Prva nuklearna bomba Sjeverne Koreje – 2006.

Autor: dnevno

Cijene zlata u svijetu porasle su za 1% nakon što je Sjeverna Koreja testirala svoju prvu nuklearnu bombu. Jaku uznemirenost iskazali su Japanci, zbog blizine Sjevernoj Koreji. Snaga eksplozije bila je otprilike jednaka detonaciji 1000 tona TNT-a.

Na današnji dan Sjeverna Koreja objavila je prvo uspješno testiranje nuklearne bombe. Američki i japanski seizmolozi doista su detektirali potres jačine 4.3 na sjevernokorejskom području, pa se zaključuje da je objava bila istinita. Ako se isprva i sumnjalo da to možda nije bila bomba nego običan potres, kasnije su američki zrakoplovi doista u zraku detektirali određenu količinu nuklearnih izotopa.

Zanimljivo je da je Sjeverna Koreja najavila namjeru izvođenja testa još šest dana ranije, čime je postala jedina država u povijesti koja je najavila svoje prvo nuklearno testiranje. Točna lokacija na kojoj je izvršeno testiranje nije objavljena, ali se na temelju seizmičkih podataka zaključuje da se to dogodilo u sjeveroistočnom dijelu te države, u okolici grada Kilju (Kilchu).

Snaga eksplozije bila je prilično skromna, iznosila je oko jedne kilotone (Hirošima je pogođena bombom od 16 kilotona). Sjevernokorejci su tvrdili da je snaga eksplozije bila čak 4 kilotona.

Nakon testiranja, svih pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a – SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska – osudile su testiranje. Cijene zlata u svijetu porasle su za 1%. Jaku uznemirenost iskazali su Japanci, zbog blizine Sjevernoj Koreji.

Svoj sljedeći nuklearni test Sjevernokorejci su izveli niti tri godine kasnije, ponovo u okolici grada Kilju (Kilchu). Eksplozija je taj drugi put bila jača, između 2 i 6 kilotona (još uvijek daleko slabije od bombe bačene na Hirošimu). Važno je napomenuti da Sjeverna Koreja osim s nuklearnim bombama, raspolaže i s raketama koje mogu takve bombe ponijeti na udaljenost od nekoliko tisuća kilometara.


Ostali događaji na današnji dan:
1000. – Leif Erikson otkrio Sjevernu Ameriku
1238. – Osnovano Kraljevstvo Valencia
1264. – Španjolski grad Jerez oslobođen od muslimana
1604. – Posljednja promatrana supernova u našoj galaksiji
1635. – Osnivač Rhode Islanda Roger Williams protjeran zbog protivljenja uzimanju indijanske zemlje
1799. – Potapanje broda sa zlatom (britanski brod Lutine potopljen pokraj Nizozemske)
1831. – Ubijen grčki državnik Ioannis Antonios Kapodistrias
1845. – John Henry Newman primljen u Katoličku crkvu
1854. – Počinje opsada Sevastopolja u Krimskom ratu
1888. – Otvoren Washingtonov spomenik u SAD-u
1940. – Nijemci u bombardiranju pogodili katedralu sv. Pavla u Londonu (Drugi svjetski rat)
1952. – Dovršeno sjedište UN-a u New Yorku
1962. – Nezavisnost Ugande
1963. – Katastrofa kod brane Vajont u Italiji
1966. – Masakri u Vijetnamu (u mjestima Binh Tai, Dien Nien i Phuoc Binh)
1967. – Ubijen Che Guevara u Boliviji
1970. – Proglašena Kmerska Republika u Kambodži
1974. – Prijevoz lastavica na jug zrakoplovom radi njihove zaštite od hladnoće
1980. – Sastanak pape sv. Ivana Pavla II. i Dalaj Lame
1989. – Obavijesti o navodnom viđenju NLO-a u Voronježu u SSSR-u
2007. – Najviši Dow Jones indeks u dotadašnjoj povijesti
Svjetski dan pošte

Rođeni:
1201. – Robert de Sorbon (utemeljitelj Sorbonne)
1757. – Karlo X. (francuski kralj, pokopan u Sloveniji)
1797. – Philippe Suchard (švicarski slastičar)
1835. – Camille Saint-Saëns (francuski kompozitor)
1857. – Ivo Vojnović (hrvatski književnik)
1859. – Alfred Dreyfus (francuski časnik)
1871. – Fra Didak Buntić (franjevac)
1873. – Karl Schwarzschild (njemački fizičar i astronom)
1879. – Max von Laue (njemački fizičar i nobelovac)
1892. – Ivo Andrić (pisac i nobelovac)
1940. – John Lennon (muzičar)
1953. – Tony Shalhoub (američki glumac)
1966. – David Cameron (britanski premijer)
1975. – Mark Viduka (australski nogometaš)

Umrli:
1047. – papa Klement II.
1253. – Robert Grosseteste
1390. – kralj Ivan I. od Kastilje
1555. – Justus Jonas
1562. – talijanski znanstvenik Gabriele Falloppio
1581. – sv. Ljudevit Bertrand
1709. – Barbara Palmer
1793. – isusovački svećenik Jean Joseph Marie Amiot
1797. – Vilna Gaon
1831. – Ioannis Kapodistrias
1926. – Josias von Heeringen
1934. – Louis Barthou
1937. – Ernest Ludwig, veliki vojvoda od Hessena
1955. – nadbiskup kardinal Theodor Innitzer
1956. – Marie Doro
1958. – papa časni sluga Božji Pio XII.
1959. – general biolog Shirō Ishii
1967. – Che Guevara
1967. – Joseph Pilates
1976. – Walter Warlimont
1978. – Jacques Brel
1985. – Emílio Garrastazu Médici
1985. – Pero Tutavac Bilić
1987. – Clare Boothe Luce
1987. – Vladimir Ruždjak
1995. – Alec Douglas-Home
2002. – Charles Guggenheim
2004. – Jacques Derrida
2007. – Enrico Banducci

Autor:dnevno
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.