gnu

Kći ruskog cara koja je postala britanskom princezom i vladaricom u Njemačkoj – 1853.

Autor: dnevno

Tijekom Prvog svjetskog rata Marija Aleksandrovna našla se u nezgodnoj situaciji, jer je bila ruskog podrijetla, a živjela je kao vladarica u Njemačkoj (Rusija i Njemačka bile su na suprotnim stranama tijekom tog rata).

Na današnji dan 1853. godine rođena je Marija Aleksandrovna Romanova, zanimljiva pripadnica najviših europskih carskih i kraljevskih krugova. Isticala se po neobičnoj sudbini, jer je rođena kao ruska velika kneginja, udajom je postala britanskom princezom i kraljevskom vojvotkinjom, a po suprugu je kasnije postala i vladaricom jedne države u Njemačkoj. Marija Aleksandrovna Romanova rođena je kao kći ruskog cara Aleksandra II., poznatog po svojim reformama (u njegovo vrijeme u Ruskom Carstvu ukinuto je kmetstvo). Marijin brat bio je ruski car Aleksandar III., a nećak joj je bio posljednji car Nikolaj II., koji je s obitelji ubijen ubrzo nakon Oktobarske revolucije.

Marija Aleksandrovna Romanova udala se u dobi od 20 godina za britanskog princa Alfreda, sina znamenite kraljice Viktorije. On je dobio od majke titulu vojvode od Edinburgha pa je i Marija Aleksandrovna po njemu postala britanskom kraljevskom vojvotkinjom. Par je neko vrijeme živio u Engleskoj i Škotskoj. Godine 1893. postao je Alfred vladajućim vojvodom od Sachsen-Coburg-Gothe u Njemačkoj. Radilo se o državici u sastavu Njemačkog Carstva, koja je u posjed britanske kraljevske dinastije došla po princu Albertu, suprugu spomenute kraljice Viktorije. Tada se Marija Aleksandrovna sa suprugom preselila u Njemačku, gdje im je rezidencija bila u gradu Coburgu (današnja sjeverna Bavarska).

Tijekom Prvog svjetskog rata Marija Aleksandrovna našla se u nezgodnoj situaciji, jer je bila ruskog podrijetla, a živjela je kao vladarica u Njemačkoj (Rusija i Njemačka bile su na suprotnim stranama tijekom tog rata). Priklonila se njemačkoj strani, naročito nakon što je Oktobarskom revolucijom u Ruskom Carstvu njena obitelj svrgnuta s vlasti. Velika kneginja-princeza-vojvotkinja preminula je 1920. godine u Zürichu u 68. godini života.

Ostali događaji na današnji dan:
539. pr. Kr. – Kir Veliki oslobodio Židove iz Babilona
1448. – Druga bitka na Kosovu
1586. – Poginuo engleski plemić sir Philip Sidney
1610. – Okrunjen francuski kralj Luj XIII.
1660. – Smaknuće devetorice koji su osudili na smrt britanskog kralja Karla I.
1662. – Prodaja britanskog teritorija Dunkirka Francuzima
1777. – Predaja britanskog generala Burgoynea kod Saratoge
1781. – Predaja britanskog generala Cornwallisa kod Yorktowna
1806. – Ubijen car Haitija Jean-Jacques Dessalines
1905. – Izdana Zadarska rezolucija opozicijskih stranaka
1907. – Prva prekooceanska bežična veza (Marconi)
1917. – Prvo britansko bombardiranje Njemačke
1918. – Ugarski parlament proglasio neovisnost Mađarske
1931. – Al Capone osuđen zbog izbjegavanja plaćanja poreza
1941. – Prvi napad njemačke podmornice na američki brod
1943. – Dovršena Burmanska željeznica
1945. – Evita zatražila oslobađanje Juana Perona
1945. – Arhiepiskop Damaskin postao grčki premijer
1956. – Otvorena prva komercijalna nuklearna centrala (Sellafield u Engleskoj)
1956. – Šahovska “Igra stoljeća” (Bobby Fischer protiv Donalda Byrnea)
1970. – Ubijen kanadski vicepremijer Pierre Laporte
1973. – OPEC započeo naftni embargo
1979. – Konačno osnovana američka ministarstva obrazovanja i zdravstva
1989. – Koncert Prljavog kazališta u Zagrebu
1991. – Deportacije oko 10,000 Hrvata iz Iloka i okolice
2001. – Prvo ubojstvo jednog izraelskog ministra (Rehavam Ze’evi)
2003. – Taipei 101 postala najviša zgrada na svijetu
2010. – Papa Benedikt XVI. proglasio sv. Mariju (Mary) MacKillop sveticom Katoličke Crkve
Međunarodni dan borbe protiv siromaštva

Rođeni:
1253. – sv. Ivo (Yves) od Kermartina (Yves Hélory)
1725. – John Wilkes
1760. – Claude Henri de Rouvroy, grof od Saint-Simona
1803. – Ferenc Deák
1853. – Marija Aleksandrovna Romanova
1854. – časni sluga Božji Luis Amigó y Ferrer
1892. – Theodor Eicke (zapovjednik Totenkopf divizije)
1897. – Cata Dujšin-Ribar (hrvatska slikarica)
1912. – papa sluga Božji Ivan Pavao I.
1915. – Arthur Miller (američki pisac)
1918. – Rita Hayworth (američka glumica)
1920. – Montgomery Clift (američki glumac)
1933. – Jeanine Deckers (belgijska glazbenica)
1968. – Ziggy Marley (jamajkanski glazbenik)
1969. – Wyclef Jean (haićanski glazbenik)
1971. – Chris Kirkpatrick (američki glazbenik)
1972. – Eminem (američki glazbenik)
1972. – Tarkan (turski pjavač)
1979. – Kimi Räikkönen (finski vozač)

Umrli:
33. – Agripina Starija
532. – papa sv. Bonifacije II.
739. – sv. Nothhelm (Nothhelm), nadbiskup Canterburyja
1575. – nadbiskup kardinal Gaspar Cervantes de Gaeta
1586. – Philip Sidney
1587. – Francesco I. Medici
1690. – sv. Margareta Marija (Marguerite-Marie) Alacoque
1744. – graditelj violina Giuseppe Antonio Guarneri
1757. – René Antoine Ferchault de Réaumur
1806. – Jean-Jacques Dessalines
1837. – Johann Nepomuk Hummel
1849. – poljski glazbenik Frédéric Chopin
1868. – Laura Secord
1887. – Gustav Kirchhoff
1889. – Nikolaj Černiševski
1893. – Patrice de Mac-Mahon, vojvoda od Magente
1929. – Vladimir Gortan
1934. – Santiago Ramón y Cajal
1937. – J. Bruce Ismay
1967. – kineski car Puyi
1970. – Pierre Laporte
1972. – Đorđe Karađorđević
2001. – Jay Livingston
2001. – Micheline Ostermeyer
2001. – Rehavam Ze’evi
2008. – Ben Weider

Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.