Kako su vladari Berlina zavladali Pruskom? – 1572.

Autor: dnevno

Johann Sigismund Hohenzollern, s prijestolnicom u Berlinu, naslijedio je od svog rođaka Prusku i tako je u svojim rukama ujedinio ta područja.

Na današnji dan 1572. godine rođen je Johann Sigismund Hohenzollern, prvi kalvinistički vladar Brandenburga i Pruske. Od oca je naslijedio Brandenburg, važnu markgrofoviju sa središtem u Berlinu, no dokopao se teritorijem još veće Pruske, koja je nominalno bila u sastavu Poljske. Premda je Pruska u prethodnom stoljeću bila u posjedu Teutonskog viteškog reda, pri Lutherovoj protestantskoj reformaciji jedan je rođak Johanna Sigismunda – Albert Hohenzollern – kao veliki meštar tog reda pretvorio Prusku u svoj osobni posjed. Po tom je rođaku Johann Sigismund naslijedio Prusku i tako ju je u svojim rukama ujedinio s Brandenburgom i Berlinom. Bila je to važna povijesna činjenica, jer se iz Berlina kasnije Pruskom vladalo sve do pred kraj Drugog svjetskog rata (1945. godine).

Johann Sigismund Hohenzollern rodio se u gradu Halleu na rijeci Saale. Premda je izvorno bio luteran (protestant evangeličke denominacije), tijekom života preobratio se na kalvinizam. I njegovi su potomci, kao vladari Brandenburga i Pruske, zatim bili kalvinisti stoljećima. Dovelo je to do neobične kombinacije u kojoj su berlinski vladari Brandenburga i Pruske bili kalvinisti, dok su njihovi podanici velikom većinom bili luterani. Johann Sigismund Hohenzollern preminuo je u svojoj prijestolnici Berlinu 1619. godine, u dobi od 47 godina.

Ostali događaji na današnji dan:
1519 – Španjolski konkvistador Hernán Cortés ušao u Tenochtitlán gdje ga je svečano dočekao aztečki vladar Montezuma
1520 – Krvoproliće u Stockholmu (Danska invazija Švedske)
1602 – Otvorena znamenita knjižnica “The Bodleian Library” u Oxfordu
1605 – U Engleskoj ubijen Robert Catesby (vođa “Barutne urote” protiv kralja Jamesa I.)
1614 – Japanski kršćanski velikaš sluga Božji Dom Justo Takayama prognan na Filipine
1620 – Bitka kod Bijele gore u Češkoj (Tridesetogodišnji rat)
1793 – Giljotinirana francuska političarka Madame Roland
1889 – Montana postala američkom saveznom državom
1898 – Jedini pokušaj puča u povijesti SAD-a
1937 – Otvorena nacistička izložba “Vječni Židov”
1939 – Incident u Venlu (nacisti uhitili britanske špijune)
1950 – Navodna prva borba mlaznih aviona u povijesti (Korejski rat)
1957 – Prvi uspješni britanski termonuklearni test (na Tihom oceanu)
1968 – Bečka konvencija o cestovnom prometu
1991 – Napadi na Paški most tijekom Domovinskog rata
2011 – Prolazak potencijalno opasnog asteroida 2005 YU55 na udaljenosti od samo 324,600 kilometara od Zemlje

Rođeni:
1342 – sv. Julijana iz Norwicha
1572 – Johann Sigismund Hohenzollern (vladar Brandenburga)
1656 – Edmond Halley (britanski astronom)
1663 – knez-nadbiskup Emerik Esterházy
1710 – Sarah Fielding (britanska spisateljica)
1777 – Désirée Clary (Napoleonova zaručnica i švedska kraljica)
1837 – Ilja Čavčavadze (gruzijski preporoditelj i otac domovine)
1847 – Bram Stoker (autor Drakule)
1848 – Davorin Trstenjak (pedagog)
1867 – bl. Eugenija Picco (Anna Eugenia Picco)
1884 – Hermann Rorschach (švicarski psihijatar)
1897 – službenica Božja Dorothy Day
1922 – Christiaan Barnard (južnoafrički kirurg)
1935 – Alain Delon (francuski glumac)
1946 – Guus Hiddink (nizozemski nogometni trener)
1981 – Joe Cole (engleski nogometaš)
1983 – Blanka Vlašić (hrvatska sportašica)

Umrli:
618 – papa sv. Adeodat I.
789 – sv. Willehad (Vilhaed)
955 – papa Agapet II.
1115 – sv. Godefrid (Godefridus, Godfrey, Godefroi, Godefroy, Geoffroy) iz Amiensa
1226 – francuski kralj Luj VIII.
1246 – Berengaria od Kastilje
1308 – bl. Ivan Duns Skot (Johannes Duns Scotus), Crkveni naučitelj, franjevački svećenik i filozof
1517 – kardinal Francisco Jiménez de Cisneros
1605 – Robert Catesby
1627 – veliki mogul Džahangir
1674 – John Milton
1719 – Michel Rolle
1887 – Doc Holliday
1890 – César Franck
1934 – Carlos Chagas
1944 – Walter Nowotny
1945 – August von Mackensen
1949 – katolički svećenik Cyriel Verschaeve
1953 – ruski nobelovac Ivan Bunjin
1966 – Bernhard Zondek
1978 – Norman Rockwell
1979 – Yvonne de Gaulle
1983 – Mordecai Kaplan
1986 – Vjačeslav Molotov
1993 – Andrej Nikolajevič Tihonov
1998 – John Hunt, lord Hunt
1999 – Leon Štukelj
2007 – Chad Varah
2009 – Vitalij Ginzburg
2010 – Emilio Eduardo Massera


Autor:dnevno
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.