gnu

Hrvat koji je spasio 17,000 djece – 1871.

Autor: dnevno

Uspio je osigurati prijevoz za tisuće najugroženijih – djecu iz Hercegovine - prema hranom bogatijim krajevima. Procjenjuje se da je spasio oko 17,000 djece organizirajući im transport u Slavoniju i Srijem, gdje je nestašica hrane bila manja.

Na današnji dan rođen je znameniti hrvatski humanitarni djelatnik fra Didak Buntić. Mjesto rođenja bilo mu je u Paoči pokraj Čitluka u Hercegovini. Kršten je kao Franjo Buntić, a ime Didak uzeo je kao franjevac. U Franjevački red stupio je sa 16 godina. Teologiju i filozofiju studirao je u Innsbrucku u austrijskom Tirolu. Za svećenika je zaređen 1894. godine, a mladu misu proslavio je u rodnoj Hercegovini, u koju se konačno i vratio za trajno 1895. godine.

Fra Didak Buntić zalagao se za opismenjavanje naroda u Hercegovini krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Djelovao je iz Širokog Brijega, gdje je predavao na gimnaziji, no brinuo se i za škole u okolici, u kojima je uveo specifičnu metodu širenja pismenosti u kojoj su pripadnici naroda prenosili dalje svoje znanje nakon što bi ga stekli u školi.

Najznamenitija fra Didakova zasluga bilo je spašavanje hercegovačkog pučanstva od gladi tijekom Prvog svjetskog rata. Naime, u ratnim uvjetima nedostatka hrane i općeg kaosa u proizvodnji i opskrbi, pojavila se u Hercegovini glad, koja je prijetila smrću velikog broja ljudi. Fra Didak se tada snažno aktivirao i posjetio je samog cara u Beču tražeći pomoć. Uspio je osigurati prijevoz za tisuće najugroženijih – djecu iz Hercegovine – prema hranom bogatijim krajevima. Procjenjuje se da je spasio oko 17,000 djece organizirajući im transport u Slavoniju i Srijem, gdje je nestašica hrane bila manja. Tako spašena djeca vraćena su kasnije svojim domovima. Ipak, dio djece ostao je trajno u sjevernijim krajevima, bilo zbog toga što su im poginula oba roditelja, bilo po vlastitoj želji. Nakon rata, godine 1919. fra Didak izabran je za provincijala hercegovačkih franjevaca. Umro je prerano, 1922. godine, sa samo 50 godina života.

Ostali događaji na današnji dan:
1000. – Leif Erikson otkrio Sjevernu Ameriku
1238. – Osnovano Kraljevstvo Valencia
1264. – Španjolski grad Jerez oslobođen od muslimana
1604. – Posljednja promatrana supernova u našoj galaksiji
1635. – Osnivač Rhode Islanda Roger Williams protjeran zbog protivljenja uzimanju indijanske zemlje
1799. – Potapanje broda sa zlatom (britanski brod Lutine potopljen pokraj Nizozemske)
1831. – Ubijen grčki državnik Ioannis Antonios Kapodistrias
1845. – John Henry Newman primljen u Katoličku crkvu
1854. – Počinje opsada Sevastopolja u Krimskom ratu
1888. – Otvoren Washingtonov spomenik u SAD-u
1940. – Nijemci u bombardiranju pogodili katedralu sv. Pavla u Londonu (Drugi svjetski rat)
1952. – Dovršeno sjedište UN-a u New Yorku
1962. – Nezavisnost Ugande
1963. – Katastrofa kod brane Vajont u Italiji
1966. – Masakri u Vijetnamu (u mjestima Binh Tai, Dien Nien i Phuoc Binh)
1967. – Ubijen Che Guevara u Boliviji
1970. – Proglašena Kmerska Republika u Kambodži
1974. – Prijevoz lastavica na jug zrakoplovom radi njihove zaštite od hladnoće
1980. – Sastanak pape sv. Ivana Pavla II. i Dalaj Lame
1989. – Obavijesti o navodnom viđenju NLO-a u Voronježu u SSSR-u
2007. – Najviši Dow Jones indeks u dotadašnjoj povijesti
Svjetski dan pošte

Rođeni:
1201. – Robert de Sorbon (utemeljitelj Sorbonne)
1757. – Karlo X. (francuski kralj, pokopan u Sloveniji)
1797. – Philippe Suchard (švicarski slastičar)
1835. – Camille Saint-Saëns (francuski kompozitor)
1857. – Ivo Vojnović (hrvatski književnik)
1859. – Alfred Dreyfus (francuski časnik)
1871. – Fra Didak Buntić (franjevac)
1873. – Karl Schwarzschild (njemački fizičar i astronom)
1879. – Max von Laue (njemački fizičar i nobelovac)
1892. – Ivo Andrić (pisac i nobelovac)
1940. – John Lennon (muzičar)
1953. – Tony Shalhoub (američki glumac)
1966. – David Cameron (britanski premijer)
1975. – Mark Viduka (australski nogometaš)


Umrli:
1047. – papa Klement II.
1253. – Robert Grosseteste
1390. – kralj Ivan I. od Kastilje
1555. – Justus Jonas
1562. – talijanski znanstvenik Gabriele Falloppio
1581. – sv. Ljudevit Bertrand
1709. – Barbara Palmer
1793. – isusovački svećenik Jean Joseph Marie Amiot
1797. – Vilna Gaon
1831. – Ioannis Kapodistrias
1926. – Josias von Heeringen
1934. – Louis Barthou
1937. – Ernest Ludwig, veliki vojvoda od Hessena
1955. – nadbiskup kardinal Theodor Innitzer
1956. – Marie Doro
1958. – papa časni sluga Božji Pio XII.
1959. – general biolog Shirō Ishii
1967. – Che Guevara
1967. – Joseph Pilates
1976. – Walter Warlimont
1978. – Jacques Brel
1985. – Emílio Garrastazu Médici
1985. – Pero Tutavac Bilić
1987. – Clare Boothe Luce
1987. – Vladimir Ruždjak
1995. – Alec Douglas-Home
2002. – Charles Guggenheim
2004. – Jacques Derrida
2007. – Enrico Banducci

Autor:dnevno
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.