gnu

General Franz Halder – Hitlerov načelnik glavnog stožera – 1884.

Autor: dnevno

General Halder imao je vrlo napet odnos s Hitlerom i bio je na rubu uključivanja u više zavjera protiv njega. Konačno su se i razišli, osobito zbog različitih mišljenja o situaciji kod Staljingrada.

Na današnji dan 1884. godine rođen je Franz Halder, njemački general u Drugom svjetskom ratu. Vršio je visoku i važnu funkciju načelnika glavnog stožera tj. šefa generalštaba u Vrhovnom zapovjedništvu kopnene vojske (Oberkommando des Heeres – OKH). Radilo se o ključnoj poziciji za strateško planiranje njemačkih vojnih napada, a taj se položaj na neki način nastavljao na tradiciju šefova glavnog stožera iz doba Pruske. Zanimljivo je da je od vremena Hitlerovog osobnog preuzimanja vodstva u OKH u prosincu 1941. godine, Halder bio šef stožera upravo Hitleru.

Franz Halder rodio se u Würzburgu, u vrijeme kad je taj grad bio u sastavu Kraljevine Bavarske i Njemačkog Carstva. Po godini rođenja (1884.) bio je Halder gotovo vršnjak Benita Mussolinija i Franklina Delana Roosevelta. Zanimljivo je da je Halderov otac bio također general, Maximilian Halder, a općenito je obitelj Halder prethodno navodno već tijekom oko 300 godina bila povezana sa službom u bavarskoj vojsci.

Nakon završetka školovanja u Bavarskoj ratnoj akademiji (Bayerische Kriegsakademie) Franz Halder postao je časnikom Bavarske vojske. Tijekom Prvog svjetskog rata postao je stožernim časnikom, a došao je i do čina satnika (Hauptmann). Uoči početka Drugog svjetskog rata već je imao čin generala artiljerije (General der Artillerie), a postao je i načelnikom glavnog stožera. Na tom je položaju planirao akcije za velik broj napad na strane države. General Halder imao je vrlo napet odnos s Hitlerom i bio je na rubu uključivanja u više zavjera protiv njega.

Godine 1942. Hitler i Halder konačno su se razišli, osobito zbog različitih mišljenja o situaciji kod Staljingrada. Halder je povučen u rezervu, a nakon Stauffenbergovog pokušaja atentata na Hitlera 1944. godine čak je i uhićen. Neko je vrijeme Halder proveo u njemačkim koncentracijskim logorima i izbačen je iz Wehrmachta. Ipak, imao je razmjernu sreću da nije bio ubijen. Nakon završetka rata saveznici ga nisu osobito strogo kaznili, a na suđenjima u Nürnbergu bio je čak i svjedok optužbe. Kasnije je radio kao savjetnik povjesničarskom odjelu Američke vojske, a Amerikanci su ga čak i odlikovali. Preminuo je u Bavarskoj 1972. godine, u 88. godini života.

Ostali događaji na današnji dan:
1498 – Utemeljen zbor bečkih dječaka
1520 – Bitka konkvistadora Hernána Cortésa kod Tenochtitlana u današnjem Meksiku
1521 – Bitka kod Noáina na području Navare
1652 – Prijenos relikvija sv. Donata iz Euskirchena u Münstereifel
1758 – Bitka kod Domstadtla (Sedmogodišnji rat)
1858 – Prvi naftni izvor u SAD-u
1859 – Prijelaz preko Nijagarinih slapova na užetu
1860 – Oxfordska rasprava o evoluciji
1953 – Početak proizvodnje prvog modela Chevrolet Corvette
1956 – Sudar aviona nad Grand Canyonom u SAD-u
1959 – Vojni avion udario u osnovnu školu na Okinawi
1960 – Nezavisnost Konga od Belgije
1963 – Posljednja papinska krunidba u dosadašnjoj povijesti (ustoličen papa bl. Pavao VI.)
1968 – Papa bl. Pavao VI. objavio Vjerovanje naroda Božjeg
1972 – Uvedena prva prijestupna sekunda

Rođeni:
1470 – kralj Karlo VIII. od Francuske
1503 – Ivan Fridrik I. od Saske
1641 – Meinhardt Schomberg, vojvoda od Schomberga
1755 – Paul François Jean Nicolas, vikont de Barras
1807 – Friedrich Theodor von Vischer
1810 – Stanko Vraz
1843 – Ernest Mason Satow
1860 – grof Gyula Andrássy Mlađi
1878 – Franjo Hanaman
1884 – general Franz Halder
1892 – Oswald Pohl
1893 – Walter Ulbricht
1911 – Czesław Miłosz
1917 – Lena Horne
1919 – Ed Yost
1938 – Mirko Novosel
1943 – Florence Ballard
1944 – Raymond Moody
1954 – Serzh Sargsyan
1959 – Vincent D’Onofrio
1961 – Ksenija Pajić
1964 – Jürgen Klinsmann
1966 – Mike Tyson
1971 – Monica Potter
1975 – Ralf Schumacher
1985 – Michael Phelps
1986 – Allegra Versace

Umrli:
718 – sv. Erentruda (Erentrudis) od Salzburga
1139 – sv. Oton (Otto) od Bamberga, biskup
1224 – sv. Adolf od Osnabrücka, biskup
1607 – kardinal časni sluga Božji Caesar Baronius
1670 – princeza Henrietta od Engleske
1704 – John Quelch
1785 – James Oglethorpe
1820 – knez-nadbiskup grof Sigismund Anton von Hohenwart
1882 – Medo Pucić
1882 – Charles J. Guiteau
1910 – Ivan Trnski
1919 – John Strutt, lord Rayleigh
1934 – Karl Ernst
1934 – Erich Klausener
1934 – Gustav Ritter von Kahr
1934 – Kurt von Schleicher
1934 – Gregor Strasser
1949 – Édouard Alphonse James de Rothschild
1961 – Lee De Forest
1966 – Giuseppe Farina
1968 – Franjo Košćec
1973 – bl. Vasil Veličkovski
1974 – Vannevar Bush
1995 – Georgij Beregovoj
2012 – Yitzhak Shamir
2012 – Michael Abney-Hastings, lord Loudoun

Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.