GEOPOLITIČKE IGRE Njemačko okretanje Kini u borbi protiv pandemije

Autor: Zoran Meter/7dnevno

Nastavlja se pokazivanje mišića između američkih i NATO-snaga s jedne strane i s druge strane ruske vojske na prostorima sjeverne, istočne i jugoistočne Europe, ali i na širem prostoru Arktika kao geopolitički, geostrateški i geoekonomski sve zanimljivije regije pred kojom se otvara sasvim nova perspektiva povezana s klimatskim promjenama i ubrzanim povlačenjem ledenog pokrivača. Obje strane iracionalno dokazuju jedna drugoj kako pozorno prate sve pokrete one suprotne i da su uvijek spremne na reakciju i odgovore na sve provokacije. A ovakve vojne “igre” u svojoj biti ne mogu donijeti ništa dobro.

Osim što ne mogu utjecati na promjenu vanjskopolitičkog smjera jedne ili druge strane (to se ne radi javnom demonstracijom vojne snage), one, posebno ako se odvijaju u blizini graničnih prostora suparničkih zemalja, uvijek mogu ili greškom ili namjerom dovesti do incidentnih situacija koje onda mogu eskalirati u još opasnije incidente i dovesti do stvarne političke i sigurnosne krize nakon koje se mora postići određeni dogovor ili dolazi do neizbježnog rata. Takvih je incidenata, nažalost, sve više, a pametnim i mudrim ljudima dovoljni su da im u sjećanja vrate sve strahove i psihoze kroz koje je čovječanstvo prolazilo u opasnim krizama iz Hladnog rata (berlinska kriza, korejska kriza, kubanska kriza), kada je nad njihovim glavama visio Damoklov mač sveopćeg nuklearnog rata.

A sve je to koincidiralo i s vojnim vježbama NATO-saveza na tlu Europe, baš u vrijeme pandemije koronavirusa, koje su više-manje bile otvorenog proturuskog karaktera (o čemu je 4. travnja na medijskoj konferenciji izvijestio i tajnik te vojno-političke organizacije Jens Stoltenberg, govoreći o očuvanoj snazi Saveza za “rat na dva fronta”, protiv koronavirusa i na sprečavanju ruske ekspanzije u Europi). Sve skupa samo je pridonijelo jačanju sveopće konfuzije i cijelu priču s pandemijom iz sfere očekivane međusobne solidarnosti i suradnje (kako je to uvijek bilo u sličnim situacijama u svijetu) ponovo svelo na sveprisutnu geopolitičku borbu između dominantnih globalnih sila.

Najveća prijetnja

A evo kako izgleda stanje na terenu.

Prošli je tjedan belgijska vojska objavila kako su njihovi lovački zrakoplovi F-16 nad Baltičkim morem presreli ruske lovačke zrakoplove Su-24, Su-27 i Su-30SM u vrijeme njihova preleta nad američkim razaračem USS Donald Cook (DDG-75), o čemu je 21. travnja objavila i video. Prema navodima savezničkog zapovjedništva, USS Donald Cook, koji je u sastavu američke 6. flote, obavljao je zadaće nasuprot obalama Litve, a video je snimljen iz pilotske kabine uz pomoć sustava detekcije Joint Helmet Mounted Cueing System.

Inače, Rusija je vrlo osjetljiva na vojne pokrete NATO-saveza u zoni Baltičkog mora, posebno ako se odvijaju u blizini njezine enklave Kalinjingrad, smještene između Litve i Poljske. S druge strane, ta je enklava sigurnosno zanimljiva NATO-savezu s obzirom na to da su u njoj stacionirane snažne ruske raketne i proturaketne snage, kao i brodovi ruske Baltičke flote. Ruski raketni sustavi, prije svega suvremeni Iskander-M, koji, prema pojedinim vojnim analitičarima mogu nositi i nuklearne bojeve glave, imaju domet službeno do 500 kilometara, ali ovisno o tome koju raketu ti sustavi koriste, taj se domet množi i sa x5, te stacionirani u toj enklavi, mogu dosegnuti sva ključna europska vojna i industrijska postrojenja, kao i glavne gradove pa ih NATO tretira kao najveću prijetnju za sigurnost europskih saveznika uopće u slučaju oružanog sukoba s Rusijom.

S druge strane, američki vojni brodovi, između ostalih i spomenuti USS Donald Cook, česti su gosti i u akvatoriju Crnog mora, posebno nakon ukrajinske krize pokrenute 2014. godine, pri čemu je bilo i vrlo neugodnih bliskih susreta s ruskim lovačkim zrakoplovima.

Vojne igre

Zapovjednik združenog zapovjedništva zračno-svemirske obrane Sjeverne Amerike i Sjevernog zapovjedništva američke vojske (United States Northern Command and North American Aerospace Defense Command USNORTHCOM) general Terrence J. O’Shaughnessy, izjavio je 21. travnja kako se širenje koronavirusa nije odrazilo na bojevnu sposobnost američke vojske.

“Mi održavamo sposobnost reagiranja, a degradacije u planu omogućavanja zaštite države nema”, reka je američki general. Izjavio je kako je testiranje borbene spremnosti Sjedinjenih Država u regiji postalo presretanje ruskih protubrodskih zrakoplova Il-38 u travnju, u zoni Aljaske, kao i lansiranja raketa od Sjeverne Koreje.

“To je treći put u dva mjeseca kako mi presrećemo ruske vojne zrakoplove u našoj zoni protuzračne obrane”, izjavio je O’Shaughnessy i dodao kako im je (Rusima) SAD “želio jasno dati do znanja kako zbog pandemije nije došlo do šteta u obrambenoj sposobnosti SAD-a”.

Podsjećam kako su u ožujku i travnju američke pomorske snage u Beaufortovu moru i Sjevernom ledenom oceanu izvršile vojne vježbe ICEX-2020, u kojima su sudjelovale atomske podmornice USS Toledo (SSN-769) klasa Los Angeles i USS Connecticut (SSN-22) klasa Seawolf II. Prema ruskim izvorima, podmornica USS Toledo plovila je ispod arktičkog leda u neposrednoj blizini zone povećanog interesa ruske Sjeverne flote, blizu arhipelaga Zemlja Franje Josipa (ruska otočna skupina u Arktiku, sjeverno od otoka Nova Zemlja), na jednom od čijih otoka je smještena glavna baza ruskog Ministarstva obrane u Arktiku.

Istodobno je američki NORAD više puta ukazivao na pojavu ruskih zrakoplova nad američkim vojnim kampom Sea Dragon, otvorenim tijekom navedene vojne vježbe. Tako je rečeno kako su 10. ožujka američki lovački zrakoplovi četiri sata pratili dva ruska protubrodska zrakoplova Tu-142 u zoni Aljaske (u međunarodnom zračnom prostoru), što je potvrdila i ruska strana.

Zrakoplovi na Aljasci

Američki medij Stars and Stripes objavio je vijest kako je zapovjedništvo američkih zračnih snaga počelo s prebacivanjem zrakoplova 5. generacije F-35A u vojnu bazu Eielson na Aljasci. Oni će ući u sastav 354. lovačkog krila 11. zračne armije u zoni sjevernog Tihog oceana. Prošlog su tjedna s vojne baze Fort Worth u Teksasu u bazu Eielson, u pratnji zračnog tankera Boeing KC-135 Stratotanker, stigla prva dva zrakoplova F-35A. Planira se da u tu zračnu bazu na Aljasci do kraja ove godine budu prebačena 54 takva zrakoplova koja će zamijeniti lovce F-16. Također će stići i dodatno vojno osoblje od 1300 ljudi, priopćilo je američko zapovjedništvo zračnih snaga. Inače, 20. travnja za zapovjednika Aljaške regije NORAD-a i Sjevernog zapovjedništva SAD-a imenovan je general David Krumm.

Arktička regija postaje sve zanimljiviji prostor za projiciranje vojne sile dviju antagonističkih država s obzirom na goleme energetske i rudne resurse koji se u njoj nalaze, kao i ubrzano topljenje ledenog pokrivača, što omogućuje jednostavniju plovidbu trgovačkih brodova iz azijske dalekoistočne regije do sjeverozapadne Europe tzv. sjevernim morskim putem. Riječ je o daljinski i vremenski višestruko kraćem putu u odnosu na onaj koji se odvija kroz vode Indijskog oceana i Sueskog kanala do zapadne Europe, a što onda omogućuje i velike prijevozničke uštede. Rusija u uspostavi toga puta sve intenzivnije surađuje s Kinom, što smeta Washingtonu. Prošlog su tjedna ruski vojni mediji objavili vijest o provedbi u svijetu prvog u povijesti zračnog desanta s visine od 10 tisuća metara u regiji Arktik, u zoni arhipelaga Zemlja Franje Josipa. Ruska vojska o tome je objavila i videosnimku, na kojoj je vidljivo kako se desant obavlja iz transportnog zrakoplova Il-76. U vojnoj vježbi koristila se nova generacija padobranskog sustava za specijalne namjene, individualni spremnici s kisikom, kao i osobno naoružanje i nova vojna odora.

Trump želi Grenland

Američka televizija Fox News 24. travnja izvijestila je kako je američka administracija izjavila da će Grenlandu poslati pomoć u iznosu od 12,1 milijuna dolara i da će otvoriti konzulat na tom otoku. To se čini kako bi se stvorila protuteža utjecaju Rusije i Kine na Arktiku – prostoru s golemim rezervama nafte, plina i ribe, komentira Fox News. Ta je televizija objavila riječi neimenovanog američkog državnog službenika, napomenuvši kako je Danska, zemlja kojoj Grenland službeno pripada, dala suglasnost za otvaranje američkog konzulata u grenlandskom glavnom gradu Nuuku u prosincu 2019. i koji je rekao: “Nakon konzultacija s Kraljevinom Danskom i vladom Grenlanda pripremili smo paket financiranja od 12,1 milijun dolara, kako bismo dali snažan impuls tom novom početku, tom rađanju, ako hoćete, naše suradnje s Grenlandom”. Fox News navodi kako se led, koji pokriva 90% površine Grenlanda, nastavlja topiti, zbog čega se mogu pojaviti nove mogućnosti za proizvodnju nafte i iskapanje ruda. Osim toga, zatopljenje i klimatske promjene otvaraju i nove pomorske putove i daju nove mogućnosti za trgovačke i vojne djelatnosti. Podsjeća se kako je u kolovozu prošle godine američki predsjednik Donald Trump razmišljao o kupnji tog poluautonomnog danskog teritorija, što se odmah smatralo šalom. Tada je Grenland, koji je status ograničene samouprave dobio 2008., odgovorio kako je spreman za razvoj poslovnih odnosa, ali da se prodavati neće. Američka veleposlanica u Danskoj Carla Sands optužila je Rusiju za “agresivno ponašanje i militarizaciju Arktika”, a Kinu za “lopovske ekonomske interese” na Grenlandu. Fox News podsjeća kako je američki prijedlog izazvao bijes pojedinih Danaca i tamošnjih političara.

Japanski medij Sankei izvijestio je 20. travnja kako je američko zapovjedništvo zračnih snaga donijelo odluku o povlačenju svojih strateških bombardera B-52H Stratofortress s baze Andersen, na tihooceanskom otoku Guam, u zračnu bazu Minot u američkoj saveznoj državi Sjeverna Dakota. Američko zapovjedništvo taj potez objašnjava sklanjanjem od eventualnog kineskog napada i namjerom njihova korištenja u globalnim planovima Washingtona. Navedeno je kako je bazu na otoku Guam napustilo pet strateških bombardera B-52H Stratofortress još 16. travnja, kada su prizemljeni u Sjevernoj Dakoti. Taj japanski medij ukazuje na jednu specifičnost koja se ovaj put dogodila. Tako navodi da se američka rotacija strateških bombardera B-52, B-2 i B-2 na Guamu provodi od 2004. u okviru vanjskopolitičkog smjera SAD-a u odnosu na Kinu i Sjevernu Koreju, zbog demonstracije američke moći. Međutim, sada se posložilo drukčije stanje i navedeni zrakoplovi našli su se u zoni eventualnog napada kineskih raketa srednjeg dometa. Zbog tih je uvjeta ovaj put donesena odluka o njihovu dislociranju u SAD. Pritom Pentagon ne isključuje novi privremeni povratak tih zrakoplova na otok Guam, navodi Sankei.

Podsjećam kako je već ranije objavljeno da SAD od listopada 2024. do ožujka 2025. planira postupno prebacivanje marinaca na otok Guam s japanskog južnog otoka Okinawa. Prebacilo bi se oko pet tisuća od ukupno 19 tisuća marinaca stacioniranih u Japanu.

Problemi u NATO-u

A spomenute trzavice između SAD-a i Danske oko Grenlanda nisu jedine koje tište NATO-savez. Naime, prema navodima američkog CNN-a, Njemačkoj je 27. travnja iz Kine stigla isporuka od 10 milijuna zaštitnih maski za borbu protiv koronaviurusa. Najveći transportni zrakoplov na svijetu An-225 Mriya, koji je unajmila njemačka vojska (Bundeswehr), sletio je iz Kine u međunarodnu zračnu luku grada Leipziga. Očekuje se kako će dva dodatna leta koja je naručio Bundeswehr u Njemačku dostaviti još 15 milijuna kineskih maski. Pretpostavljam da se ova odluka njemačke vlade i Bundeswehra o suradnji s Kinom nije previše svidjela Donaldu Trumpu, koji upravo maksimalno jača svoj pritisak na Peking zbog njegove “sporne” uloge u pandemiji COVID-19, u što nastoji uključiti američke saveznike i partnere, ali ne samo njih. Spominje se i mogućnost podizanja tužbi protiv Kine s ciljem naknada prouzročenih gospodarskih i svakih drugih šteta zbog aktualne pandemije (to je prije dva tjedna već učinila savezna država Missouri). Takvoj se američkoj politici Peking oštro protivi i osuđuje je kao posve iracionalnu.

Međutim, Berlin je početkom travnja optužio upravo Sjedinjene Države za “suvremeno piratstvo”, nakon što je 200 tisuća medicinskih maski, namijenjenih Njemačkoj, bilo preusmjereno u SAD. Naime, šef Odjela unutarnjih poslova grada Berlina (MdA) – Andreas Gisel, izjavio je kako je isporuka maski FFP2 američke proizvodnje, naznačena za njemačku policiju, bila konfiscirana u Bangkoku (Tajland) i preusmjerena natrag u SAD. Te maske inače proizvodi američka tvrtka 3M. Međutim, predsjednik SAD-a Donald Trump aktivirao je zakon iz vremena Korejskog rata (1950.-1953.) kojim se toj tvrtki zabranjuje izvoz proizvoda i 3. travnja zatražio od svih američkih tvrtki povećanje isporuka medicinskih proizvoda na domaće tržište zbog borbe protiv koronavirusa u SAD-u. I tu ne bi bilo ništa sporno da se u spomenutom slučaju nije radilo o već dogovorenom poslu s njemačkim MUP-om, a što je onda u njemačkoj politici i javnosti odjeknulo vrlo negativno. Njemačko okretanje Kini, kada je riječ o suradnji u borbi protiv aktualne pandemije, gledano iz ove perspektive i nije previše čudno. Ali ovdje treba podsjetiti i kako je nastala zdravstvena kriza pokazala nedostatak solidarnosti i između članica Europske unije, koje su se na njezinu vrhuncu primarno okrenule same sebi (to se itekako odnosi i na Njemačku, možda više i od svih drugih s obzirom na njezinu ulogu i utjecaj u briselskim strukturama moći), a što se sada na političkoj razini nastoji koliko-toliko neutralizirati i kompenzirati odlukama koje idu u suprotnom smjeru, ali oko kojih se sve teže postiže kompromis i daje suglasnost.

Složeno stanje

Neovisno o budućim mjerama EU-a koje će imati za cilj jačanje međusobne unutarnje solidarnosti u kriznim situacijama, velika politička šteta već je nanesena. Javnost, poglavito ona iz epidemijom najpogođenijih zemalja EU-a poput Italije, Španjolske i Francuske (Velika Britanija od kraja siječnja već brodi vodama samostalnosti, pri čemu se i sama susreće s olujnim valovima sve brojnijih problema) neće tako lako zaboraviti i ignorirati odsutnost europske pomoći u trenucima kada im je ona najviše i trebala. U taj “vakuum” solidarnosti spretno su se uvukle Kina, Rusija, ali čak i jedna Turska (što se malo spominje) kroz pružanje svojih ruku pomoći najugroženijim europskim zemljama, prije svih Italiji.

Takav razvoj stanja ne može rezultirati ničim pozitivnim, već će samo produljiti nastale političke i ekonomske dubioze na globalnoj razini, uključujući i one između formalnih saveznika i partnera koji se sve više počinju primarno brinuti za vlastite interese. Upravo tako možemo protumačiti i vijest s njemačkim medicinskim maskama dobivenima iz Kine. A ako njoj dodamo i činjenicu da Njemačka i Kina ovih tjedana testiraju i novi željeznički trgovinski smjer u sklopu kopnene varijante kineskog “Puta svile” preko ruskog teritorija do, prvi put ruske baltičke enklave Kalinjingrad, pri čemu je Peking sasvim sigurno svjesno i uz znanje Berlina zaobišao luke baltičkih postsovjetskih država koje su se nadale postati dio te rute, stvari izgledaju puno šire od puke humanitarne solidarnosti.

I još jedna važna geopolitička vijest iz baltičke regije koja potvrđuje svu složenost nastalog stanja u odnosima ključnih globalnih i europskih sila. Riječ je o uplovljavanju ruskog broda-cjevopolagača “Akademik Chersky” u zonu Baltičkog mora u kojoj su radovi na spomenutom plinovodu krajem prošle godine bili obustavljeni. Brod se (u vrijeme završetka pisanja ovoga teksta) približava otoku Bornholmu u danskom isključivom gospodarskom pojasu. Dan ranije njegovu su pratnju, u tjesnacu Kattegat između Danske i Švedske, od vojnog broda ruske Sjeverne flote preuzeli brodovi ruske Baltičke flote, u blizini su bili i brodovi danske Kraljevske mornarice, a primijećen je i jedan švedski helikopter.

Podsjećam kako plinovod Sjeverni tok 2 ima važne tržišne, ali i izrazite geopolitičke karakteristike koje su, uostalom, uvijek prisutne u bilo kojem međunarodnom energetskom projektu i kada se obično teži njihovoj uravnoteženosti. Međutim, ovaj put do izražaja više dolazi njegova geopolitička komponenta (makar ona u stvarnosti i nije dominantna u odnosu na onu tržišnu, što postojano naglašavaju Berlin i Moskva, dok suprotno mišljenje imaju Washington i njegovi saveznici uglavnom s istoka EU-a, prije svih Poljska i pribaltičke države bivšeg SSSR-a, a onda i Ukrajina), s obzirom na rastuću globalnu geopolitičku napetost i sve veće sučeljavanje nacionalnih interesa najvećih država svijeta: SAD-a, Kine i Rusije.

Pritom je važno naglasiti kako su Sjedinjene Države, nakon neuspješnih političkih pokušaja i diplomatskih pritisaka na Njemačku i EU da zaustave izgradnju spomenutog ruskog plinovoda za koji Washington smatra kako podriva sadašnji geopolitički položaj EU-a i povećava njezinu energetsku ovisnost o Rusiji (naravno, u pozadini takvih stavova kriju se i američki energetski interesi koji se ogledaju u nastojanjima za jačanje izvoza američkog ukapljenog (LNG) plina na energentima “žedno” i veliko tržište EU-a), u prosincu prošle godine uvele sankcije protiv tog projekta i tvrtki koje sudjeluju u izgradnji plinovoda, zbog čega su radovi na njemu zaustavljeni u samoj završnoj fazi izgradnje. Preostalo je izgraditi još samo 160 kilometara plinovoda (po 80-ak kilometara svake od dviju cijevi od koliko se plinovod sastoji, i to u danskim vodama Baltičkog mora), od ukupno više od 1200 kilometara koliko je plinovod dug, a za potpuno dovršenje plinovoda tada je trebalo još najviše mjesec dana.

Probijanje rokova

Zbog američkih sankcija ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je kako će preostale radove na polaganju cijevi izvesti ruski brodovi. Jer dva najveća svjetska broda cjevopolagača, u vlasništvu jedne švicarske i jedne talijanske tvrtke (Pioneering Spirit i Solitaire), 21. prosinca povukla su se s gradilišta zbog straha od američkih sankcija. Putin je rekao kako će projekt biti završen do kraja ove ili u prvom tromjesečju iduće godine. Drugim riječima, radi se o probijanju planiranih projektnih rokova dovršetka izgradnje Sjevernog toka 2 za i više nego značajnih godinu dana.

Sada, očito, ulazimo u novu aktivnu fazu vezanu uz epilog ovog kontroverznog energetskog projekta, za koji njemačka vlada i dalje otvoreno govori kao o strateškom za njemačke energetske interese i da Berlin od njega ne odustaje. Dakle, postupno se stvaraju preduvjeti za njegovu izgradnju. Hoće li ti radovi početi u tišini, dok su Europa i SAD, kao, uostalom, i cijeli svijet, primarno fokusirani na pandemiju koronavirusa ili ne, saznat ćemo vrlo brzo. U tom smislu treba ukazati i na prošlotjednu izjavu njemačke kancelarke Angele Merkel, kako 2014. uvedene proturuske sankcije postaju sve “neugodnije” s obzirom na aktualnu pandemiju, koja za sobom vuče i goleme negativne gospodarske posljedice.

Hoće li se održati za svijet spasonosni summit na vrhu?

Dakle velike i nikada u povijesti tako komplicirano posložene geopolitičke igre, s podjednako jakim ključnim, međusobno suprotstavljenim igračima sposobnima uništiti cijeli svijet, nastavljaju se. A ponajvažniji događaj, koji bi uvelike mogao pridonijeti njihovu razrješenju na ovaj ili onaj način, svakako će se odigrati 3. studenoga, kada će američki narod odlučiti tko će iduće četiri godine biti na čelu Bijele kuće. Drugi ključan događaj mogao bi biti eventualni summit čelnika zemalja stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a, koji je početkom siječnja u Jeruzalemu predložio ruski predsjednik Vladimir Putin, zbog, kako je rekao, nikada opasnijeg, potpuno poremećenog sigurnosnog stanja u svijetu koji se kreće prema potpunoj katastrofi. Taj je prijedlog Trump ne tako davno označio realnim, a kineski i francuski predsjednici Xi Jinping i Emmanuel Macron prihvatili su ga gotovo istoga dana kada je bio i predstavljen (London će, u to nema sumnje, u tom pogledu postupiti onako kako to učini Trump). Sada je samo pitanje kada će (ako uopće i hoće) taj summit, svojevrsna “nova Jalta”, biti održan: prije ili poslije američkih izbora, o čemu odlučuje Trump, koji će pomno vagati bi li mu on donio više političke štete ili koristi kod domaćeg elektorata. A ako do summita kojim slučajem ne dođe i na čelo SAD-a zasjedne demokrat Joe Biden, teško da će do tog susreta “velike petorke” ikada više doći, osim, ako i Bidenu “voda ne dođe do grla”.

SNAŽNO ZAOŠTRAVANJE ODNOSA: Trump prijeti prekidom odnosa s Kinom! Evo zašto ne želi razgovarati s Xijem

Autor:Zoran Meter/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.