Foto: Bruno Konjevic / CROPIX

Dobit HEP-a pada, afere se nižu, a predsjednika Uprave, Barbarića, optužuju da je umiješan u niz devastirajućih afera…

Autor: Vuk Radić / 7dnevno

Stanje u Hrvatskoj elektroprivredi d.d. (HEP) je katastrofalno. Tvrde to sadašnji i bivši zaposlenici te tvrtke koja se nalazi na listi kompanija od strateškog i posebnoga značenja za Republiku Hrvatsku, sindikalni povjerenici, stručnjaci i dobavljači… Svi su željeli ostati anonimni u strahu od odmazde koja bi mogla uslijediti nakon što iznesu pravu istinu o malverzacijama u nekad uspješnoj tvrtki. Kroz niz razgovora, anonimnih pisama i prijava, zabrinuti HEP-ovi zaposlenici upozoravaju: ”Ovo je stanje potpuno neodrživo…!

Da će u HEP-u biti problema moglo se naslutiti još 2017. godine, kada je za predsjednika Uprave imenovan, Frane Barbarić. Već su tada – Hrvatski elektrogospodarski sindikat, Nezavisni sindikat radnika HEP-a i Sindikat TEHNOS – upozorili da je na čelo HEP-a trebalo predložiti osobu dokazane stručnosti, što Barbarić nije bio. Barbarić je u vrijeme kompromitirane Uprave na čelu s, Ivanom Mravkom, obnašao visoku funkciju direktora Direkcije za opće, pravne i kadrovske poslove, te je pokazao zastrašujuću netrpeljivost prema sindikatima, ustvrdili su sindikati u priopćenju. Progonio je odvjetnika koji zastupa radnike podnošenjem lažne prijave protiv njega, a u tom postupku se lažno predstavljao kako predstavnik radnika,” objašnjavali su tada sindikalci.

Stvari su od tada postajale samo gore. Sindikati i zaposlenici već godinama upozoravaju na opadanje stručnosti u kadrovima HEP-a. Kako tvrde dobro upućeni izvori, golemi broj vrhunskih radnika više nije mogao izdržati loše rukovodstvo i potražili su poslove u drugim kompanijama. No, zbog praktičkog monopola koji HEP drži na tržištu, broj tvrtki u Hrvatskoj koje se bave energetikom na tako velikoj razini, vrlo je mali, pa je većina tih stručnjaka sreću potražila izvan Hrvatske. Izvori istodobno alarmiraju da je taj gubitak stručnjaka udar, ne samo za HEP, već i za cijelu Hrvatsku, koja odjednom ostaje bez važnih mozgova.

Nedostatak stručnosti u HEP-u

Sličan su sentiment podijelili i zaposlenici HEP-a koji su uputili anonimno pismo premijeru Andreju Plenkoviću i Tomislavu Čoriću koji je tada obnašao funkciju ministra zaštite okoliša i energetike. U pismu su radnici apelirali na vlast da nešto učini i prekine anarhiju i samovolju u HEP-u. Ponovno su upozorili na odlazak desetaka vrhunskih stručnjaka i govorili kako je glavni razlog njihova odlaska – Barbarićevo ponašanje i vođenje HEP-a, koji se ponaša bahato i bezobrazno. „Uprava HEP-a ne funkcionira, odluke se uopće ne donose, investicije stoje, a jedino što Frane Barbarić radi, kupuje sve medije kojima je podijelio desetke milijuna kuna kako ne bi pisali o njegovim makinacijama i kriminalu koji provodi u HEP-u, kaže se u tom pismu.


Na recentni nedostatak stručnosti u HEP-u upozoravali su i analitičari, te ljudi dobro upoznati sa situacijom na energetskom tržištu u Hrvatskoj, tvrdeći da su ti manjkovi jasno vidljivi i javnosti. Tako je prije samo nekoliko mjeseci veliki dio zapadnog Zagreba ostao bez struje. Iako su iz HEP-a uvjeravali da je riječ o redovnom kvaru koji je brzo otklonjen, kvarovi su se nastavili… U dva tjedna, zapad Zagreba je nekoliko puta ostao bez struje, a cijelo vrijeme su HEP-ovi stručnjaci tvrdili da je to – sasvim normalno. Na kraju su objasnili da je bila riječ o nekoliko kvarova na jednoj kratkoj dionici kabla koji napaja tu zonu.” Stručnjaci, pak, kažu da je to bila – posljedica nestručnog održavanja kabelske mreže.

Nestanak struje je, naravno, veliki problem, pogotovo kada se može izbjeći jednostavnim održavanjem, no još je veći problem kada neefikasno rukovodstvo dovodi do materijalne i još gore štete. Tako se prije tri godine havarija dogodila u hidroelektrani Zakučac, pri čemu je počinjena golema materijalna i financijska šteta, no slučaj uopće nije istražen. Početkom ove godine, HEP je pogodila još veća tragedija. Trojica djelatnika kompanije smrtno su stradala u požaru u Hidroelektrani Plat kod Dubrovnika. Višemjesečna istraga otkrila je niz propusta odgovornih osoba, a jedan od najodgovornijih, koji je zadržan u istražnom pritvoru, je Nikola Rukavina, član šesteročlane Uprave HEP-a.

Zašto poskupljuje struja?

Svako malo mediji objave i da je iskrenje raznih dalekovoda u vlasništvu HEP-a, izazvalo i katastrofalne požare na obali, našto je i policija posumnjala kada je u rujnu 2018. požar progutao veliku šumu na Pelješcu. No, HEP je to zanijekao! Međutim, stručnjaci se ne slažu s tim i ističu da su svi takvi problemi posljedica – neinvestiranja u tehniku.

A upravo su te investicije i glavni razlog zašto poskupljuju računi za struju. Vlada Zorana Milanovića je 2013. godine odobrila HEP-u poskupljenje električne i toplinske energije za 25, odnosno 30 posto, kako bi kompanija mogla raspolagati s više novca za investicije. Ipak, investicije nisu krenule. Iako je bilo manjih popravaka na infrastrukturi, tek je krajem prošle godine najavljeno da HEP planira ozbiljnije investirati u strujnu mrežu kako bi se spasile dotrajale instalacije.

Od 2013. godine, u nekoliko je navrata najavljivano da će HEP ulagati milijarde i u obnovljive izvore energije, te poticati elektrifikaciju voznog parka u Hrvatskoj, no dobro upućeni izvori iz svijeta obnovljivih izvora energije i električnih automobila tvrde, da HEP pasivno i aktivno otežava modernizaciju tih dviju tehnologija u Hrvatskoj. Pasivno otežava zastarjelom tehnologijom dostave struje koja, primjerice, ne može isporučiti dovoljnu količinu energije punjačima za električna vozila, a aktivno – šikaniranjem projekata u te dvije poslovne sfere…

Foto: Sandra Simunovic / CROPIX

Brojna pisma premijeru…

Pisma premijeru Plenkoviću, koji je, uzgred budi rečeno, također rodom s Hvara, kao i Barbarić, nisu stala samo na onom jednom. Jedan ga je anonimni sindikalni povjerenik upozorio i na ozbiljne probleme koje Barbarić stvara u kompaniji, poput procesa nabave niskonaponskih i srednjenaponskih kablova. Kako objašnjava taj zaposlenik HEP-a, prije sedam mjeseci pokrenut je zahtjev za nabavu kablova, koji stoji na stolu Frane Barbarića i člana Uprave, Saše Dujmića, ali natječaj još uvijek nije raspisan. Naime, Barbarić i Dujmić pokušavaju promijeniti specifikacije za odabrane dobavljače, pa čak i one inozemne, preskačući hrvatske proizvođače, iako u Hrvatskoj postoji nekoliko ozbiljnih i globalno cijenjenih kompanija koje se bave proizvodnjom kablova.

U istom tom pismu, sindikat HEP-a je najavio akciju za opoziv Frane Barbarića s mjesta predsjednika Uprave. Razlog je jednostavan – Barbarić ne ispunjava jedan od glavnih uvjeta iz natječaja, a to je – 10 godina iskustva na rukovodećim funkcijama. Barbarić, koji je diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1991. godine, zaposlio se 1994. kao pravnik društva u  trgovačkom društvu Zagreb nekretnine d.o.o. ZANE, članici Zaba Grupe. Nakon 2004. godine prešao je u PBZ Leasing d.o.o. na radno mjesto rukovoditelja Službe za leasing nekretnina, da bi se 2007. zaposlio u HEP-u, najprije kao pomoćnik direktora Direkcije za upravljanje ljudskim potencijalima, opće i pravne poslove, zatim kao direktor Direkcije, pa kao pomoćnik predsjednika Uprave, te potom kao rukovoditelj Odjela statusnog prava u Sektoru za pravne poslove.

Iako sindikati ističu da Barbarić nije mogao biti kandidat za predsjednika Uprave zbog nedostatka iskustva, izgleda da ga to neiskustvo nije omelo da postane vrlo imućan čovjek. Kako se navodi u imovinskoj kartici koju je morao predati Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa, Barbarićeva plaća u HEP-u iznosi 39.383,56 kuna u bruto iznosu, odnosno 22.958,38 kuna neto. Uz to ostvaruje 11.500 kuna od najma poslovnog prostora. S takvom plaćom, zasigurno mu nije problem pokrivati mjesečne rate nešto veće od 600 eura za kredit od 90.000 eura.

Sve nekretnine bogatog Hvaranina…

Barbarić je, također, vlasnik velikog broja nekretnina. U Zagrebu posjeduje dva stana veličine 100 kvadrata koje procijenjuje na 1,3 milijuna svaki, te stan od 52 kvadrata vrijedan 600.000 kuna. U Zagrebu također ima dvije garaže od 13 kvadrata vrijedne po 50.000 kuna, te poslovni prostor od 120 kvadrata koji je vrijedan visokih 2,3 milijuna kuna. Vlasnik je i stana od 57 kvadrata u Opatiji, koji je vrijedan 1,5 milijuna kuna, te dvaju stanova u Jelsi – jedan od 22 kvadrata vrijedan 295.000 kuna i drugi od 87 kvadrata, vrijedan 1,25 milijuna kuna. U Zastražišću, selu na Hvaru, vlasnik je tri kuće – jedne od 120 kvadrata (600.000 kuna), druge od 188 kvadrata (za koju se u imovinskoj kartici navodi vrijednost od samo 2820 kuna), te treće od 50 kvadrata (112.500 kuna). Ima i vikendicu od 69 metara kvadratnih vrijednu 100.000 kuna.

No, Barbarićevo pravo bogatstvo moglo bi se mjeriti u njegovim ostalim nekretninama, za koje se, uglavnom, navodi, da je suvlasnik s trećim osobama i koje se uglavnom nalaze u Zastražišću na otoku Hvaru. Vlasnik je, tako, jedne livade od 723 metra kvadratna, 8 šuma ukupne površine 57.733 kvadrata, 23 oranice ukupne veličine 15.982 kvadrata, 13 vinograda ukupne površine 48.535 kvadrata, te 24 nekretnine koje Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa opisuje kao “- druge nekretnine” – čija je ukupna površina nešto manja od 50.000 kvadrata.

Barbarić na računima drži i nemalu ušteđevinu – ima ušteđenih 16.315 švicarskih franaka, 13.860 američkih dolara, 2719 australskih dolara, 4470 britanskih funti, 90.000 eura i 250.000 kuna.

Kako su se kupovali kablovi…

Treće oštro anonimno pismo upućeno Plenkoviću također je istaknulo problem s nabavom kablova. Tvrdi se da Barbarić i Dujmić dogovaraju nabavu kablova s trgovcima i ucjenjuju ih provizijama. Isti autor ističe skandalozan podatak da je Frane Barbarić na sjednici Uprave donio odluku o doniranju 350.000 kuna Fašniku u Samoboru, dok je obiteljima stradalih zaposlenika u HE Plat određeno – 300.000 kuna. U pismu se kaže da je „strahovlada u HEP-u prešla sve granice normalnog i uljuđenog poslovnog ponašanja.

Ovakvo rukovodstvo bi, možda, u nekoj kompaniji bilo prihvatljivo, iako je to teško zamislivo, kada bi bilo popraćeno sjajnim rezultatima. Iako su poslovni rezultati nešto narasli u posljednjih nekoliko godina, s 14,4 milijarde kuna u 2016. na ne toliko viših 15,1 milijardu kuna, rashodi su strelovito skočili… Tako su poslovni rashodi HEP-a 2016. bili 11,6 milijardi kuna, da bi u 2018. narasli na golemih 13,5 milijardi kuna. Dobit se također strmoglavila – bruto dobit koja je u 2016. iznosila gotovo 3 milijarde kuna praktički se prepolovila, te je u 2018. iznosila 1,6 milijardi kuna.

Anonimne dojave i prijave se nastavljaju. Kako kažu zaposlenici HEP-a, nekoliko puta su podnosili interne prijave zbog niza malverzacija i sumnjivih poslova, no interna kontrola nikada ništa nije poduzela. Zato moraju alarmirati javnost kako bi spasili ovu tvrtku od strateške važnosti za Hrvatsku. Jedan zaposlenik, koji je poželio ostati anoniman, tvrdi da se sumnjive radnje provode i na drugim rukovodećim pozicijama. Tako skreće pažnju na nedopuštene kaznene radnje člana Uprave HEP-a, Petra Strčića i direktora HEP Trgovine, Ante Ćurića.

Zaposlenici tvrde kako se moraju provjeriti ugovori o uvozu i kupovini električne energije preko tvrtke Vuka Hamovića, najvećeg distributera električne energije na prostoru bivše Jugoslavije. Navodi se da Strčić i Ćurić već dugo posluju s Hamovićem i uzimaju veliku proviziju, a sve uz Barbarićevo odobrenje. Da bi se potkrijepile ove tvrdnje, u pismu se navodi da su Strčić i Ćurić izgradili, u luksuznom dijelu Zagreba, urbanu vilu u Ulici Prečac gornji 7 i 7A, što sigurno nisu mogli od plaća u HEP-u.

Plenković, dosad, nije reagirao…

Čini se da skandalima u HEP-u nema kraja i da se malverzacije događaju na baš svim razinama. Tako jedno anonimno pismo otkriva potpuno bizarnu razinu navodne korupcije – optužuje se direktor Upravljanja imovinom, Berislav Glui, da je umiješan u malverzacije i korupciju u restoranu, jer prilikom nabave robe traži proviziju od dobavljača, kao i prilikom sklapanja poslova s obrtničkim firmama.

U istom pismu navodi se i slučaj direktora Sektora za ljudske potencijale, Marina Leke, koji je navodno, prijavljen zbog prevare, a prema uposlenicima provodi mobing, dok je jednu djelatnicu s kojom je u prisnom odnosu, postavio na visoko rangirano mjesto iako za to nema potrebnu kvalifikaciju. O svemu je, kako doznajemo, obaviješten i Barbarić, no ništa nije poduzeo…

Svi ljudi s kojima smo razgovarali o slučaju HEP-a, željeli su ostati anonimni. Naša je redakcija također zatrpana anonimnim pismima u kojima se ističu problemi u toj kompaniji. Svim pričama su dvije stvari zajedničke – prva je ta da je u sve je umiješan predsjednik Uprave, Barbarić, za kojeg zaposlenici tvrde da više radi za svoju korist, nego za korist HEP-a, a druga je činjenica da svi, koji su govorili, žele ostati anonimni kako bi izbjegli Barbarićevu odmazdu.

Premijer Plenković također do danas nije reagirao na probleme u HEP-u na koje je upozoren.

Autor:Vuk Radić / 7dnevno
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.